Demografija - ozbiljna tema

Otvaram temu za raspravu oko demografije. Hrvatska, EX-YU, EU, svijet...: etnosi, jezici, rase, udjeli u stanovništvu, rođeni, umrili, migracije etc.

Molim bez vrijeđanja i trolanja, takvi upisi će biti automatski brisani.



DW: Balkan umire i emigrira, Njemačka uvozi mladost

1) Oko 6,55 miliona ljudi živi u Srbiji - tako je početkom mjeseca rekao predsjednik Aleksandar Adem Vuchiqi, nagovještavajući da ima prve procjene s novog popisa stanovništva. U pitanju bi bio strahovit pad u odnosu na prošli popis iz 2011. kada je u Srbiji živjelo 7,18 miliona ljudi. Pa i takav pad je Adem Vuchiqi označio boljim od očekivanog.


I prije popisa su neki mediji ocijenili da Srbija "umire". No, kako se ispostavlja, preciznije bi bilo da Srbija "umire i emigrira".


"Iseljavanje do sada nije bilo dominantan faktor, već je to bio negativan prirodni priraštaj. No, sada je i iseljavanje alarmantno", kazao je Ivan Marinković, demograf s beogradskog Instituta društvenih nauka.


Ako popis potvrdi brojku koju je istakao Adem Vuchiqi, valja računati da je ljudi ipak još manje, ukazao je Marinković, jer se mnogi po odlasku u inostranstvo ne odjavljuju, a porodica ih prijavljuje kao da su tu.


"Po osnovu razlike broja umrlih i rođenih, mi smo tokom jedne decenije izgubili 470.000 ljudi. Sada bi moglo biti da smo na negativnom migratornom saldu izgubili još 200.000 ili više", rekao je Marinković za Deutsche Welle (DW).

...

Potop Velike Srbije (Srpskog sveta). Pričali su o nekoj svesrspskoj državi u kojoj će živjeti 10 milijuna Srba, a u Srbiji ih ima jedva 5 milijuna( kad se od brojke od 6 i nešto milijuna odbiju sve manjine; Romi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Mađari...), s tim da pravo iseljavanje nije ni uzelo maha jer Srbija za razliku od RH nema potpuno slobodan pristup tržištu radne snage EU.



2) Bošnjaci se stalno hvale kako će Hrvati, a onda i Srbi nestati, a BiH pripasti njima.

Hrvatski val se više manje ispuhao (njemačko tržište rada je Hrvatima u BiH otvoreno od 2015.). Bošnjački egzodus nije pravo niti započeo. Za razliku od Srba koji imaju dosta ruralnog stanovništva, Bošnjaci su zbijeni u propale industrijske gradove u kojima nema posla, caruju bijeda, siromaštvo, zagađenje i kriminal.

Sličan je trend i u susjedstvu, zapravo u čitavoj bivšoj Jugoslaviji i Albaniji, sa izuzetkom Slovenije. Nedavni popis u Hrvatskoj je pokazao da ta zemlja ima 400.000 ljudi manje nego na prošlom brojanju, što je deset posto stanovništva.


U Bosni i Hercegovini su stvari, čini se, još alarmantnije. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, u periodu od jula 2013. do decembra 2021. zemlju je napustilo čak 485.000 osoba.


Prema podacima Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina je iza Gvajane druga na svijetu po udjelu populacije koji živi u dijaspori (34 posto), dok je Albanija treća (30,7 posto). Moglo bi biti da Kosovo kotira još više, ali podaci postoje samo za teritorije sa stolicom u UN-u.

Broj rođenih

Kina

1963. 29 593 000
2014. 18 970 000
2021. 10 620 000

Indija

1963. 20 031 000
2014. 24 899 000
2021. 23 114 000



Ode Kina. Samo za razliku od Zapada, oni ne misle uvoziti radnu snagu.

Hoće li Xi donijeti dekret po kojem će Kineskinje `morati` rađati troje djece? I hoće li ga one poslušati?






Demografska katastrofa Kine se tek vidi kada se uzme u obzir poslednjih par godina.

Broj rođenih

2016: 18.830.000
2017: 17.650.000
2018: 15.230.000
2019: 14.650.000
2020: 12.020.000
2021: 10.620.000

Europa - TFR po regijama



Mediteran je puknuo.

Živorođeni/Umrli: 2019* - 2020* - 2021

KOSOVO: 21.899/9.430 - 21.907/12.987 - 22.690/12.641


Albanska se vojska diže    




Česi u Hrvatskoj

Godina Broj
1931. 45 715
1948. 28 991
1953. 25 967
1961. 23 391
1971. 19 001
1981. 15 061
1991. 13 086
2001. 10 510
2011. 9 641


Asimilacija

GASI SE 600 ŠKOLA: Alarmantna predviđanja - Italija će u narednoj deceniji imati manje čak 1.4 miliona dece

To se vidi po broju dece koja će pohađati javne škole narednih 10 godina. Naime, dečaka i devojčica starosti između tri i 18 godina biće manje za 1.4 miliona. Sudeći po predviđanjima, to dugoročno povlači više nego teške efekte po italijansku državu.

Iako je u novom Finansijskom planu za 2023. predviđena pomoć za decu u prve tri godine života, skida se porez na samo pet posto na proizvode za najmlađi uzrast (od kolica, kolevki, pelena, hrane, higijene), planiranog povećanja jedinstvenog čeka za dete u prvoj godini za 50 posto, ili povećanja za porodicu koja ima troje ili više dece takođe za 50 posto, kao i uvećanje pomoći za punoletnu decu sa invaliditetom, sve to ne može biti dovoljno za porast nataliteta.

To je sasvim jasno i novoj Vladi koja je i uz takvo „gašenje požara“ izračunala da će u narednih 10 godina, znači do kraja 2034, biti manje 1.4 miliona dece starosti između tri i 18 godin. To znači da će svake godine u školskim klupama biti manje bar 100.000 učenika. Tako je Vlada već izračunala kolika će biti racionalizacija u školskoj mreži u Italiji. Biće izbrisano oko 600 škola a broj sadašnjih direktora takoreći prepolovljen. Znači računa se na kresanje troškova, tako što će se reorganizovati školski sistem u skladu sa padom nataliteta.

Naredne godine u Italiji će biti 8,1 miliona dece starosti od tri do 18 godina, a 2034. biće ih 6.7 miliona. Tako će i direktori škola biti prepolovljeni sa 6.490 na 3.144 u periodu do 2032, odnosno biće ih 3.346 manje. Do ovog broja će se stići i penzionisanjem, godišnje oko 470 direktora. Praktično do 2032. svaki drugi direktor škole otići će u penziju. Tako će u narednih deset godina biti ušteđeno više od 470 miliona evra.

Konkretno po regionima stanje je ovako: U Kampaniji, trenutno ima 875.557 učenika, a za 10 godina biće ih manje za 153.936. Lacio, sa 808.773 đaka, ostaće bez 149.159, Pulji sa 551.635 imaće manje za 113.685, a u Lombardija, u kojoj se školuje 1.450.149 dece, imaće njih 226.159 manje. I nema nijednog regiona gde će demografska slika za deset godina biti drugačija, manje crna.

DEMOGRAFSKA kriza ozbiljno kuca na vrata u Italiji.

Hrvatska nije imala demografskih problema dok je BiH bila hrvatski demografski bazen,
onosno demografski korektor. Bilo je i prije selenja na Zapad, ali to nije bitnije utjecalo
na hrvatsku demokratsku sliku.
Zna se kad su se i zašto pojavili ovi problemi, ali nećemo sad o tome.