Rastu tenzije između SAD-a i EU-a oko ukrajinske ekonomije

Washington Post: Rastu tenzije između SAD-a i EU-a oko ukrajinske ekonomije

Rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije oko ukrajinske ekonomije, piše The Washington Post. Naime, SAD sve češće traži od Europe da pojača financijsku pomoć ratom zahvaćenoj Ukrajini. Na ovotjednom sastanku čelnika financija najmoćnijih država svijeta u Washingtonu američka ministrica financija Janet Yellen u više je navrata progovorila o tome.

Washington Post piše kako je Yellen poručila svojim europskim suradnicima da trebaju "pojačati brzinu i količinu novca koji ide u Ukrajinu". U tome su je podržali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i premijer Denis Šmihal, koji su virtualnim putem sudjelovali na sastanku Svjetske banke.

Veliki pad ukrajinske ekonomije

Prema projekcijama Svjetske banke, ukrajinska ekonomija ove će godine pasti za 35%, a početkom iduće godine inflacija bi mogla doći do 40%, što je blizu tzv. hiperinflacije. Ukrajinski izvoz se strmoglavo urušio, baš kao i porezni prihodi. Milijuni ljudi su pobjegli iz zemlje, a ruski napadi uništili su ili oštetili važnu infrastrukturu, uključujući i električnu mrežu.

Zelenskij je na sastanku u srijedu izjavio kako je Ukrajini potrebno 38 milijardi dolara hitne ekonomske pomoći samo za iduću godinu. U to nije uračunato 350 milijardi dolara, koliko je Svjetska banka procijenila da će biti potrebno za oporavak Ukrajine nakon što rat završi.

Ovaj tjedan je objavljeno da će Europska unija donirati Ukrajini novih 500 milijuna eura pomoći, a od početka rata EU je ukupno u Ukrajinu poslao nešto više od tri milijarde eura - dakle, može se reći oko tri milijuna dolara.

Istovremeno je SAD pomogao Ukrajini s 8.5 milijardi dolara te se obvezao na dodatnih 4.5 milijardi do kraja godine, piše Washington Post te dodaje da se EU obvezala na iznos od 11 milijardi dolara, a dosad je poslala samo tri milijarde.

Američka ministrica pozvala Europu na "korak više"

"Pozivamo naše partnere i saveznike da nam se pridruže tako da brzo isplate njihove postojeće obveze prema Ukrajini, ali i tako da naprave korak više kako bi pomogli Ukrajini u onome što joj je najnužnije te kako bi joj pomogli u ponovnoj izgradnji i oporavku", poručila je američka ministrica Yellen.

Neimenovani europski dužnosnik odgovorio je na američke pozive. "Europska unija prihvaća milijune izbjeglica iz Ukrajine i zbrinjava ih na svom teritoriju. To se treba uzeti u obzir kada govorimo o podršci i pomoći Ukrajini", rekao je pa dodao:

"Također, Europska unija se dugoročno obvezala za poslijeratnu izgradnju Ukrajine. Ovo nije utrka ili natjecanje u ljepoti. Pomoć Ukrajini nam je ključan interes te smo usredotočeni i radimo sve što možemo da pomognemo pobijediti agresora i ponovno izgraditi njihovu državu."

MMF upozorio da najgore tek dolazi

Kombinacija rasta životnih troškova, ruske invazije na Ukrajinu, dugotrajne pandemije covida, i usporavanje kineske ekonomije – najveći uzroci novog smanjenja ekonomskog rasta, kažu iz MMF-a.

Međunarodni monetarni fond je u svom izvještaju upozorio na rastući rizik od globalne recesije koji će se nastaviti i naredne godine.

Zemlje koje čine trećinu globane privrede do kraja ove ili naredne godine mogle bi da dožive najmanje dva uzastopna tromjesečna ekonomska pada.

Čak i kada je rast pozitivan, kako stoji u izvještaju, osjetit će se kao recesija zbog smanjenja realnih prihoda i rasta cijena.

MMF ističe da je inflacija stalni problem zbog rata u Ukrajini i da je razvoj privrede širom svijeta u opasnosti.

Trećina svijeta će iduću godinu biti u recesiji, stoji u izvještaju MMF-a, javlja Ivica Puljić iz Washingtona.

U svom polugodišnjem izvještaju MMF je naveo da najgore tek dolazi. Upozorili su da su –  kombinacija rasta životnih troškova, ruske invazije na Ukrajinu, dugotrajne pandemije covida, i usporavanje kineske ekonomije – najveći uzroci novog smanjenja ekonomskog rasta.

Jedite govna

Američki TV voditelj "Foks njuza" Taker Karlson negativno je govorio o ukrajinskom predsedniku Vladimiru Zelenskom usled njegovih zahteva za materijalnu pomoć.

- Šta? Neki stranac u majici traži novac da popravi kritičnu ekonomsku situaciju? I mi imamo kritičnu situaciju, druže, ko si ti? - rekao je Karlson u prenosu.

Prema njegovim rečima, obe američke stranke izazivaju "besmislen rat sa Rusijom" i netačne su u izjavama kada finansiranje Ukrajine nazivaju humanitarnom pomoći.

- Humanitarna pomoć? Da li ste pogledali izveštaje? Ne! Ovo je pravo vojno sponzorstvo! - rekao je on.

Podsetimo, kako je "Vašington post" ranije objavio, američki lider DŽo Bajden rekao je Zelenskom da bi američki Kongres mogao da odbije da dodeli novac Kijevu ako ukrajinski predsednik nastavi da se javno žali na nedovoljnu vojnu pomoć.

Kasnije je Zelenski, tokom apela PSSE, rekao da Ukrajina ima samo 10% potrebnog broja PVO sistema u upotrebi.

"NIJE OVO HUMANITARNA POMOĆ, VEĆ VOJNO SPONZORSTVO": Čuveni američki TV voditelj negativno govorio o Zelenskom zbog njegovih zahteva

Bruxelleski think tank Bruegel izračunao je da su europske vlade dosad odobrile pomoć kućanstvima i kompanijama zbog visokih računa za energiju i skoka drugih životnih troškova u ukupnom iznosu od 553 milijarde eura, a Njemačka se sprema posuditi 200 milijardi eura kako bi ograničila cijene plina, prenosi CNN, dodajući kako takve mjere ipak nisu održive na dulje staze. Moguće je, naime, da će cijene energenata ostati na višim razinama dvije do četiri godine u odnosu na razinu na kojoj su bile prije krize, što su u Bruegelu uzeli kao najlošiji scenarij s kojim bi europske vlade zapravo trebale računati kad oblikuju politike i donose mjere.

Problem je što se Europska unija zbog razlaza s Rusijom okrenula snažnom uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) i njezina opskrba sada uvelike ovisi o tim izvorima plina, ali globalno natjecanje za LNG je vrlo žestoko. Moglo bi se, kažu stručnjaci, dodatno intenzivirati ako Kina poveća potrošnju zbog ubrzanja gospodarskog rasta, što se očekuje u 2023. godini.

Ne spominje se da može doć do prekida opskrbe ili proizvodnje zbog ratova i slično pošto se i taj ukapljeni plin i nafta prevozi sada uglavnom brodovima prema Europi itd.

Uglavnom niste se ni vratili s onog sastanka EU ovo je počelo. Već su pale dvije ljevičarske vlade koje su podržale Komšića a to su švedska i talijanska.

Izbori su svake četiri godine i u te naredne četiri godine vi ćete tonit toliko da će sva ta neoliberalna žgadija koja se nakotila po Europi letit ća do idućih izbora u BiH.

To vam je glavni i osnovni program čisto da znate a sve ostalo su vam nijanse.

Alis Vajdel iz stranke Alternativa za Nemačku (AfD), pozvala je nemačke vlasti da pokrenu gasovod Severni tok 2 ili će ta zemlja biti "veliki gubitnik".

- Protiv Nemačke se vodi ekonomski rat - citira TASS njene reči u intervjuu za radio stanicu Dojčlandfunk.

Vajdel je pozvala na pregovore o situaciji oko Ukrajine i puštanju u rad Severnog toka 2.

Ona je pojasnila da bi Nemačka u budućnosti mogla biti "veliki gubitnik".

APEL AfD NEMAČKIM VLASTIMA: Pokrenite gasovod Severni tok 2, postaćemo veliki gubitnici

Na svjetskim burzama vlada nesigurnost jer će zbog visoke inflacije središnje banke nastaviti podizati kamatne stope, što bi moglo dovesti do usporavanja gospodarskog rasta, pa i recesije, a to ne ide u prilog rizičnijim investicijama.

Inflacija i dalje prijeti: Svjetske burze nestabilne, rastu rizici od recesije