Turski život uz (hiper)inflaciju

Turski predsjednik svakako želi biti i politički i gospodarski čimbenik ne samo u regiji. Ali gospodarski je to teško moguće dok se turska lira sve više približava hiperinflaciji: u rujnu je dostigla 83,45%.

Pad vrijednosti turske lire nikako ne prestaje i inflacija - neosporno povezana i s poskupljenjem je u rujnu i službeno dostigla 83,45%. Ekonomisti govore o hiperinflaciji kad ona premaši 20% - mjesečno, ali već i tako je tursku valutu zahvatio tipičan problem takve krize: sve veća razlika između "službene" i "neslužbene" cijene deviza. Jer i neovisni ekonomski institut Inflation Research Group procjenjuje kako je "pravi" pad vrijednosti turske lire već preko 186% - i nema nikakvih naznaka da će se nešto popraviti.

Jer problem je što je za Tursku tako i uvoz postao vrlo skup, bilo da je riječ o sirovinama ili o poludijelovima za turske tvornice, u pravilu uvezenim s Dalekog istoka čija je isporuka ionako poremećena zbog pandemije. Isto tako, turski politički vrh tu mjeru tumači i brigom za turske građane koje bi neminovno pogodila recesija što bi bila posljedica borbe protiv inflacije, ali građani su već ionako pogođeni sve manjom vrijednošću novca koji imaju u džepovima i sve skupljim, ne samo energentima iz uvoza nego i živežnim namirnicama proizvedenim u Turskoj.

Inflacija u Turskoj je stara i dobro poznata nevolja: tek 2002. su uloženi golemi napori uspostaviti novčarske institucije koje bi obuzdale smanjenje vrijednosti novca, a 2005. je i novčanom reformom uvedena "nova turska lira" kojoj je "izbačeno" šest nula sa starih apoena - jedan milijun je postala jedna "nova" lira. Već sad bi bilo mjesta za izbacivanje nula: 1 turska lira, napadne sličnosti kovanici od 2 eura, trenutno vrijedi 5,5 eurocenti - a i to po "službenom" tečaju.

https://www.dw.com/hr/turski-%C5%BEivot-uz-hiperinflaciju/a-63322045