Macron inzistira na mirovinskoj reformi, spremaju se prosvjedi

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sljedeći će se tjedan suočiti s javnim otporom svom programu reformi na prvom nacionalnom štrajku od njegovog ponovnog izbora u travnju.

Francuski predjsednik ponovno je obećao da će povećati dob za odlazak u mirovinu nakon što mu je pružen otpor zbog tog vrućeg pitanja u prvih pet godina na vlasti. No, s gubitkom parlamentarne većine u lipnju, pro-poslovni centrist suočava se s ozbiljnim poteškoćama pri donošenju zakona, a rastuća inflacija podiže generalno nezadovoljstvo ljudi.

Unatoč upozorenjima saveznika da riskira neuspjeh, Macron je zadužio svoju vladu da povisi dob za mirovinu s trenutnih 62 na 64 ili 65 godina, a promjene bi trebale stupiti na snagu iduće godine. “Uvjeren sam da je to nužnost”, rekao je Macron kanalu BFM prošlog četvrtka. Uz rastući deficit i javni dug na povijesno visokim razinama, Macron, bivši investicijski bankar, tvrdi da su povećanje dobi za umirovljenje i zapošljavanje više ljudi jedini načini da država poveća prihode bez povećanja poreza.

Francuski ljevičarski sindikat CGT, uz potporu lijevih političkih stranaka, organizira u četvrtak nacionalni dan štrajkova, što je prvi udarac u, kako se očekuje, višemjesečnim previranjima. Iako su prosvjedi prvotno planirani radi povećanja plaća, sad im je namjera signalizirati široko protivljenje vladinim planovima. “Protivimo se podizanju dobi za odlazak u mirovinu”, rekao je čelnik CGT-a Philippe Martinez za televiziju LCI prošlog tjedna. “Argumenti vlade nemaju smisla”, dodao je.

Reforma “nepopularna” među Francuzima

Javno mnijenje o mirovinskoj reformi, kao i štrajkovi vjerojatno će presuditi hoće li Macron uspjeti progurati reformu od koje je odustao 2020. godine suočen s prosvjedima. Prošlotjedna anketa, koju je provela Odoxa, pokazala je da se 55 posto ispitanika protivi reformi, a 67 posto ih je navelo da su spremni podržati prosvjede protiv nje.

No, odvojeno istraživanje Elabe pružilo je detaljniju sliku. Samo manjina, njih 21 posto, želi povećanje dobi za odlazak u mirovinu, ali ukupno 56 posto ispitanih smatra da sadašnji sustav više ne funkcionira, a 60 posto smatra da je financijski neodrživ.

“Ne poznajem nikoga tko želi raditi dulje, ali ne poznajem nikoga tko misli da neće raditi dulje”, rekao je ministar blizak Macronu prošli tjedan za AFP pod uvjetom anonimnosti. “Možda griješim, ali nisam siguran da će odaziv biti toliko velik, kakvom se sindikati i LFI nadaju”, rekao je ministar, misleći na krajnje lijevu političku stranku Nepokorena Francuska (LFI) koja je podržala štrajkove.

Drugi odlučujući faktor bit će način na koji će vlada uvesti reformu u parlament u kojemu Macronovim saveznicima nedostaje oko 40 mjesta da bi imali većinu. Neki žele da se to ubaci u nacrt proračuna o kojem će se glasati u listopadu – tajni potez koji će kritičari osuditi kao podmukao. Macron je sklon bržoj opciji, rekao je za AFP ugledni zastupnik pod uvjetom anonimnosti.

U oba scenarija, promatrači očekuju da će vlada pribjeći kontroverznom ustavnom mehanizmu “članku 49.3” koji omogućuje izvršnoj vlasti da provuče zakone kroz nacionalnu skupštinu bez glasanja. Ako se oporbene stranke ujedine protiv te mjere ili zatraže izglasavanje nepovjerenja vladi, Francuska bi mogla na nove izbore. Reforma je “hrabra, ali opasna”, rekao je jedan saveznik francuskim medijima prošli tjedan.

https://www.geopolitika.news/vijesti/macron-inzistira-na-mirovinskoj-reformi-spremaju-se-prosvjedi/

DUBOKE PODJELE

Švicarci na referendumu tijesnom većinom izglasali da žene kasnije idu u mirovinu, najavljeni su prosvjedi

Za reformu je glasalo tek 50,6 posto birača, pokazuju konačni rezultati objavljeni u nedjelju


Švicarci su tijesnom većinom glasali za produljenje dobi za umirovljenje žena na 65 godina, a glasovanje je obilježila duboka podijeljenost između reformi sklonih kantona njemačkog govornog područja i drugih kantona.

Za reformu je glasalo tek 50,6 posto birača, pokazuju konačni rezultati objavljeni u nedjelju.

Naprotiv, inicijativa koju su pomno pratili u inozemstvu, a htjela je zabraniti intenzivni uzgoj stoke, odbijena je sa 63 posto glasova.

Nakon dvaju neuspjelih pokušaja u 2004. i 2017., Bern je sada dobio dovoljno glasova kako bi mogao "stabilizirati" švicarski sustav mirovinskog osiguranja koji je izložen golemom pritisku zbog rasta očekivanog životnog vijeka i činjenice da se baby-boom naraštaj približava odlasku u mirovinu.

Najsporniji dio reforme zahtijeva da žene, kao i muškarci, rade do 65 godina za punu mirovinu, što je godinu dana dulje nego dosad.

Parlament je lani odobrio glavne mjere mirovinske reforme koje uključuju i povećanje PDV-a (prihvaćeno u nedjelju s 55 posto glasova).

Članice Socijalističke stranke ocjenjuju da kasniji odlazak žena u mirovinu "nije samo korak natrag što se tiče jednakosti, nego je pljuska svim ženama". Najavile su prosvjede u Bernu u ponedjeljak na kojima će osuditi ishod referenduma.

Švicarci na referendumu tijesnom većinom izglasali da žene kasnije idu u mirovinu, najavljeni su prosvjedi

Najsporniji dio reforme zahtijeva da žene, kao i muškarci, rade do 65 godina za punu mirovinu, što je godinu dana dulje nego dosad.

Članice Socijalističke stranke ocjenjuju da kasniji odlazak žena u mirovinu "nije samo korak natrag što se tiče jednakosti, nego je pljuska svim ženama". Najavile su prosvjede u Bernu u ponedjeljak na kojima će osuditi ishod referenduma.

---

Oće da budu ko muškarci a kad triba izjednačit ovo e onda neće.

IDI U TRI PIČKE MATERINE GUBO JEDNA.