UN razmatra kako izvesti ukrajinske žitarice na Bliski istok i u Afriku

Mykola Solsky, ukrajinski ministar agrarne politike i hrane je izjavio kako UN-ov svjetski program za hranu (WFP) razmatra kupovinu ukrajinskih žitarica za države na Bliskom istoku i u Africi.

O ovoj temi su razgovarali Solsky i izvršni direktor WFP-a David Beasly na sastanku u Kijevu. U saopćenju ukrajinskog ministarstva stoji da su razgovarali o mogućnostima da WFP otkupi ukrajinske viškove žitarica kako bi zemlje Bliskog istoka i Afrike opskrbili hranom.

Solsky je naglasio da je neophodno deblokirati ukrajinske luke i osigurati plovidbene rute kako bi se izvoz osigurao, prenosi Interfax.

Generalni sekretar Ujedinjenih Nacija Antonio Guterres je rekao da trenutna situacija u Ukrajini može dovesti do gladi u mnogim državama.

Prema ukrajinskim tvrdnjama alternativne rute za izvoz žitarica iz Ukrajine imaju kapacitet od 600.000 tona mjesečno, ali da bi se to moglo podići na 2-3 miliona tona ukoliko bi se povećali kapaciteti pruga i prijelaza iz Ukrajine u Evropsku uniju.

Prije rata Ukrajina je kroz luke u Odessi i Mykolaivu izvozila pet miliona tona žitarica mjesečno, a zbog blokada može da izveze samo 500.000 tona mjesečno. Finansijski ovo Ukrajinu košta oko 1.5 milijardi dolara.

UN razmatra kako izvesti ukrajinske žitarice na Bliski istok i u Afriku

Pa poprilično jednostavno. S obzirom da su se one kukavne pizde iz nepoznatog razloga makni na minimalno 60 nautickih milja od Ukrainske obale nakon što su sami sebi raznijeli krstaricu....

Ukoliko rat potraje dovoljno dugo postoje dosta dobre šanse da rusi sami pouništavaju sve svoje brodove i blokada samim time postane neodrživa

Imaju oni podmornice za torpedirat trgovačke brodove.

Od 2014 godine crnomorska flota je dobila šest konvencionalnih podmornica na disel pogon.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_active_Russian_Navy_ships#Conventional_attack_submarines_(SSK)

Pa ja podrzavam u potpunosti da krenu torperdirati brodove neutralnih nacija, da vidimo sto ce se dogoditi

Više od četvrtine svjetskog izvoza pšenice je iz Rusije i Ukrajine

Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, sa više od 18 posto međunarodnog izvoza.

Ukrajina je peti najveći izvoznik pšenice, sa sedam posto globalne prodaje u 2019.

Rusija, Ukrajina i globalna opskrba pšenicom


U ratu, tokovi pšenice i žitarica mogli bi biti pogođeni, jer se 95 posto ukrajinskog izvoza pšenice transportiralo preko Crnog mora 2020. godine.

Može se to preusmjerit nešto vamo i na ove luke u sjevernom Jadranu ( Trst, Koper, Rijeka ) samo triba na granici s Ukrajinom mijenjat podvozje vagona jer su drukčiji standardi šina.

Poteškoće dodatno otežavaju logistička pitanja, kao što su razlike u širini kolosijeka koji se koriste u Ukrajini i susjedima kao što je Poljska – nasljeđe iz vremena kada je Ukrajina bila dio Sovjetskog Saveza. Budući da ukrajinska željeznička mreža koristi rusku širinu tračnica od otprilike 1,5 metar, ili nekih 10 centimetara više od kolosijeka koji se koriste u većini Europe, željezničko osoblje mora podizati vagone dizalicom i ručno mijenjati šasiju kako bi odgovaralo poljskim tračnicama, rekao je Tkachov . Alternativno, mogu istovariti žitarice iz ukrajinskih vagona i uliti ih u poljske – proces koji može potrajati i do pola sata po vagonu.

Ukrajina: Tisuće vagona zapelo na granici s Poljskom

Širina kolosjeka:

Ae da jbt ja i zaboravi da je širina šina drukčija tamo.

Nije to tolika greda šta su te šine drukčije nego šta je 95% tog izvoza išlo priko Odese a sad je to blokirano i onda moraš to nekako izvest a sve šine vamo drukčije i treba pola sata za promjenu podvozja vagona ili da samo prekrcaš iz vagona u vagon a za šta ti opet triba vrimena.

E sad je čep nasta jer to su količine a nema toliko ni vagona nit išta jer tko je to očekiva, koje su zapele na granici a triba ih izvest i prodat i dovest do krajnjeg kupca.

Vagon za prijevoz žitarica:

Mađarske željeznice:

„Vojni sukob u Ukrajini pretvorio se u početak tihog napada na zemlje koje pripadaju delu sveta u razvoju“, rekao je generalni sekretar UN. „Kriza bi mogla da ugorozi 1,7 milijardi ljudi, tj. više od jedne petine čovečanstva, i gurne ih u siromaštvo i glad, kakvih nije bilo poslednjih decenija“.

Ruska Federacija i Ukrajina proizvode 30% svetske proizvodnje pšenice i ječma, 20% kukuruza i više od polovine suncokretovog ulja. Poljoprivredni proizvodi koje ove države isporučuju na svetsko tržište su glavni izvor ishrane za najsiromašnije stanovnike planete. Više od jedne trećine pšenice koju uvozi 45 ekonomski najnerazvijenih zemalja Afrike raste na ruskim i ukrajinskim poljima.

"Rusija je najveći svetski izvoznik gasa i drugi najveći snabdevač naftom“, podsetio je Gutereš.

Vojni sukob u Ukrajini otežava globalni izvoz poljoprivrednih proizvoda i energenata, dovodi do naglog povećanja troškova života, što ima najnegativnije posledice po obične građane. Istovremeno, prema rečima generalnog sekretara, pre svega stradaju siromašni i socijalno najmanje zaštićeni.

Od početka 2022. cene pšenice i kukuruza na svetskom tržištu porasle su za 30 odsto. Istovremeno, kako je primetio Gutereš, u protekloj godini cena nafte tipa Brent porasla je za 60 odsto, dok su cene gasa i đubriva više nego udvostručene. Konflikt u Ukrajini, prema rečima generalnog sekretara, ugrozio je humanitarne programe koje sprovodi UN za pomoć izgladnjelim stanovnicima Zemlje.

Nece da kupe, isti su pod kontrolom Rusa...

Ne moraju ...ima ko hoce