Španjolskoj prijeti kraj, postat ćemo pustinja. Jedini izlaz je da prestanemo jesti meso.

"Konzumiranje manje mesa moglo bi odigrati ključnu ulogu u ublažavanju učinaka klimatskih promjena, moglo bi usporiti proces dezertifikacije i zaštititi turističku industriju", poručio je španjolski ministar potrošačkih pitanja Alberto Garzón za Guardian.

Nadodaje da ljudi u Španjolskoj moraju shvatiti koliki utjecaj na okoliš ima mesna industrija, naročito u slučaju govedine koja se uzgaja na megafarmama. Smatra da bi građani tome trebali prilagoditi svoje prehrambene navike.

"Ljudi su svjesni uloge stakleničkih plinova u klimatskim promjenama, ali s njima češće povezuju automobile i prijevoz. Tek nedavno su svi počeli shvaćati koliki utjecaj ima mesna industrija, naročito utjecaj govedine. Ostale države ovdje su ostvarile velike napretke, ali u Španjolskoj ta tema ostala je tabu", rekao je.

Ministar kaže da je geografski položaj Španjolsku stavio u ranjivu poziciju što se tiče klimatskih promjena, dodavši da je Španjolska, koju ljudi znaju i vole, u opasnosti da zauvijek nestane.
-
"Ako se odmah ne pokrenemo, klimatske promjene neće nam biti jedini problem. Bit će to trostruka kriza u kojoj će doći do gubitka bioraznolikosti, zagađenja i klimatskih promjena", rekao je za Guardian.

"To bi bio kraj za mediteransku državu poput Španjolske. Ne govorimo o Velikoj Britaniji ili Njemačkoj. Nama dezertifikacija predstavlja ozbiljan problem budući da se previše oslanjamo na turizam. Posjetiti pustinju nije jednako atraktivno kao posjetiti Costu de Sol", rekao je.

Garzón kaže da Španjolci ne moraju potpuno prestati jesti meso, ali sugerira da jedu manje i da budu sigurni da je kvalitetno zbog svog zdravlja i okoliša. On suprotstavlja jeftine, masovno proizvedene proizvode s tradicionalno uzgojenim mesom.

“Ekstenzivna poljoprivreda je ekološki održiv način uzgoja goveda i ima veliku težinu u dijelovima Španjolske kao što su Asturias, dijelovi Castille y León, Andalucía i Extremadura”, rekao je.

“To je održivo; ono što nije nimalo održivo jesu te takozvane mega-farme... Nađu selo u zabačenom dijelu Španjolske i daju 4000, ili 5000, ili 10 000 grla. One zagađuju tlo, zagađuju vodu i onda izvoze to nekvalitetno meso zlostavljanih životinja.”

Ministar je također ukazao na nedavno izvješće koje je pokazalo da je 20 stočarskih tvrtki odgovorno za više emisija stakleničkih plinova nego Njemačka, Britanija ili Francuska.
-
Garzón, ekonomist i koordinator saveza Ujedinjene ljevice u španjolskoj koalicijskoj vladi predvođenoj socijalistima, došao je na naslovnice kada je pozvao ljude da smanje konzumaciju mesa u srpnju.

Napomenuo je da prosječni Španjolac pojede više od kilograma mesa tjedno, iako državna agencija za hranu preporučuje ljudima da jedu između 200 g i 500 g, te da Španjolska jede više mesa od bilo koje druge zemlje EU.

Njegove su izjave bile grubo ismijane i odbačene - i to ne samo od strane njegovih partnera u vladi. Ministar poljoprivrede rekao je da je poljoprivredni sektor podvrgnut "duboko nepravednim kritikama kada je zaslužio poštovanje za pošten posao koji obavlja i za našu hranu i za naše gospodarstvo", dok se premijer Pedro Sánchez, čini se, ismijavao tom prijedlogu, rekavši : "Osobno govoreći, teško je pobijediti medium rare odrezak."

"Od početka smo znali da će to pitanje biti kontroverzno, ali to se trebalo učiniti", rekao je. “Druge zemlje – poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske – su daleko ispred nas u tome. Ovo je bio prvi put u Španjolskoj da je netko u vladi rekao ono što znanstvenici govore već duže vrijeme.”

Ministar je također primijetio da je većina kritika u javnosti došla od muškaraca koji su očito "osjećali da će na njihovu muškost utjecati to što neće moći pojesti komad mesa ili roštiljati". Žene su, s druge strane, bile daleko otvorenije toj poruci.
-
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/spanjolskoj-prijeti-kraj-postat-cemo-pustinja-jedini-izlaz-je-da-prestanemo-jesti-meso-15138431

Opustinjavanje može pospješiti vjetar, ispiranje vodom i zasoljavanje. Većina uzroka dezertifikacije je antopogeno, zasniva se na ljudskom djelovanju. Pored toga, određenu ulogu imaju i prirodna kolebanja u količini padalina, tako da razdoblja suše mogu pokrenuti ili pojačati ovaj proces.

Najčešće posizanje ljudi u gospodarenje prirodom i njenim resursima u sušnim područjima sastoji se u pretjeranoj ispaši, što znači da je količina stoke po jedinici površine u datim suhim klimatskim uvjetima prevelika. Ispaša oštećuje biljni pokrov brže nego što se on može obnoviti, a čupanje trave labavi čvrstoću tla. Posljedica je povećanje erozije, što dodatno oduzima biljnom pokrovu podlogu za rast.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Opustinjavanje

Nije vas odavno jedna dobra suša pogodila pa ćete se prestat smijat njemu i njegovoj izjavi.



Ono što nije nimalo održivo jesu te takozvane mega-farme... Nađu selo u zabačenom dijelu Španjolske i daju 4000, ili 5000, ili 10 000 grla. One zagađuju tlo, zagađuju vodu i onda izvoze to nekvalitetno meso zlostavljanih životinja.”

Ministar je također ukazao na nedavno izvješće koje je pokazalo da je 20 stočarskih tvrtki odgovorno za više emisija stakleničkih plinova nego Njemačka, Britanija ili Francuska.

Ovaj Boris Bek na kraju drag i ugodan čovjek...

Ostat će oni bez vode pa će se cijela vlada uključujući i ministra poljoprivrede manje smijat njegovoj izjavi.

Jedini izlaz je da vam se poskupi voda 10 do 40% a onda će vam poljoprivreda i stočarstvo biti nekonkurentno jer te krave puno piju i puno jedu a i za tu stočnu hranu treba voda da bi je se uzgojilo.

U prevodu konkurenkcija ste Hrvatskoj i uništavate njen izvoz tako šta radite masovnu proizvodnju.

Ide fino suša tamo jer mi izvozimo u Alžir pa em oni a onda ni vi zbog skuplje vode nećete imat krava za izvoz.

- Ja moram da kažem da sam sretan što ste uništili koze, jer sada vidim da se vaša brda zelene. Ja bih želeo da to učine svuda gde još nisu učinili. Naš će čovek osetiti za 10 godina šta je značila koza za njega, a šta za šumu. Potrebno je gajiti ovce jer one daju i mleko i vunu. Gajite ovce, one neće uništiti šumu. A vi znate da šuma i klimu popravlja. Kada ova brda budu šumom obrasla, onda tu nećete imati onako suvu klimu, kao što je imate preko leta, onakvu nesnosnu vrućinu. Klima će se menjati, a time će se dobiti više mogućnosti za intenzivniju obradu zemljišta koje ovde imate, rekao je on tada.



https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/3112815/ovo-je-najbizarniji-titov-zakon-ikada-necete-verovati-ko-je-prema-njemu-bio-drzavni-neprijatelj-broj-1

Vučic je potpisa nikidan u Tirani lakši prelaz krava preko graničnih prelaza Srbije i SM te SM i Albanije.

Sad će Srbija izvozit na luku Drač il neku drugu luku di je privez za ukrcaj stoke, krave u Egipat, Alžir itd.

Cili Balkan ima idelane uvjete za stočarstvo i dođu ovi Španjolci, povuku EU fondove i onda masovna proizvodnja i onda ubijaju drugima poljoprivredu i stočarstvo.

Sad će vama suša i redukcije vode i poskupljenje iste za 10 do 40% pa ti na tih pet tisuća krava koje puno piju vidi koliki ti je račun za vodu a još će i stočna hrana poskupit zbog skuplje vode pa ti izvoli natječi se s nama dole s tim prekupcima u islamskim zemljama koje ne jedu svinjetinu a kupuju te krave masovno.

Protiv sam ubijanja zivotinja i iskoriscavanja istih.

To je primitivna ekonomija.
Kada ne znas nista drugo u zivotu, bavis se time.
Cena mesa je niska.
Racunice tu realno nema, ali time se realno ne bavi ekipa koja ima mozak.

Poljoprivreda u Albaniji dramatično se promijenila od 1992. Posljednjih 25 godina označilo je pozitivan razvoj proizvodnje. Sektor sada prolazi kroz tranziciju iz sektora koji je uglavnom za egzistenciju u komercijalni. Sektor doprinosi s oko 22% bruto domaćeg proizvoda, što je visoko u usporedbi sa susjednim zemljama i članicama EU. Dok stočarska proizvodnja do sada doprinosi više od 50% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i važan je izvor ne samo prihoda farme, već i opskrbe tržišta sirovim i prerađenim proizvodima. Albanska stočarska proizvodnja je doživjela temeljne promjene u pogledu svoje strukture, organizacije proizvodnih jedinica i distribucije proizvoda i trgovine. Iako je pozitivan trend u stočarskoj proizvodnji tijekom posljednja dva desetljeća, proizvodnja se suočava s nekoliko izazova. Relativno veća gospodarstva predstavljaju mali postotak strukture uzgoja, a prinosi su ispod potencijala pasmina. Na učinkovitost stočarske proizvodnje utječe ograničeno znanje farmera o suvremenom gospodarenju farmama. Poboljšanje znanja poljoprivrednika trebalo bi započeti jačanjem uloge i učinka javne savjetodavne službe, motivacijom savjetnika i financijskom potporom službe. Unatoč važnosti poljoprivrede za nacionalno gospodarstvo, Albanija je neto uvoznik proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla. U procesu približavanja Europskoj uniji, zemlja nastoji povećati konkurentnost i prehrambene standarde. Cilj rada je analizirati izazove i perspektive stočarskog sektora.

https://www.researchgate.net/publication/330076095_Livestock_Sector_in_Albania_Trends_and_Challenges

To verovatno neke firme na kojima radi ekipa iz Maroka.

Nisam video nikakve krave po Spaniji, osim na plazi, sisate, Engleske.

Jedino sto sam masovno video da se lome, jesu banane.

Zarade preko 100 miliona eura godisnje od istih, bas se vidi da ima entuzijazma oko istih.

Fuerteventura koze i sir.

Kila sira ide od 13 eura.

To nije Evropska Spanija, gde sam video pomorandze samo, dole oko Sevilje.

Nije bas da imaju oni uslove, Slavoniju i Vojvodinu, mogu samo da mastaju.

Spanija i Poljoprivreda, gimme a break.

Kod krava je problem to šta ispuštaju metan pa su zagađivaći.

Ja isto nisam za te masovne farme. Ajd ono u prirodi, planina, ispaša pa još imaš neke domaće sorte pa eto kulturno dobro pa eto ljudi piju mliko, nije samo da se meso od njih dobiva jer ima te dvije osnovne vrste krava kad se gleda komercijalna proizvodnja jer jedne su dobre za mliko, krave muzare a ove druge sorte su mesnate tj proizvodnja mesa.

Srbija je iz bolje price.
Ta neka Gourmet prica, takodje i gradska ekipa sto se spusta na zemlju, gaje i zivotinje, ali ih ne ubijaju, veliki korak napred.
Malina, kupina, borovnica, nesto lesnici.
Ona Aronija nije prosla.
Vidim tu veliki pomak nabolje.
Ne treba se iznenaditi ako se bace ljudi i na koze.
Sirevi su skupi, ima potraznje za kozjim sirem.
Ljudi vole Gourmet proizvode.
Krave ok za mleko, jogurte i slicno, trgovinu radi mesa, No Way Jose.

Vrganj takodje ima cenu, ide preko 300 eura kilogram ovde, osusenog, prva klasa, tj. nikad Extra klasa, ali tu negde.
Imas Smrcak, koji ide i po 500 eura kilogram osusenog po Francuskoj, Morilles Secches.

Masa pecuraka ima cenu iz prirode, osusi se, imas nesto.

Safran takodje ide po nekoliko hiljada eura kilogram, cvece ono ljubicasto, sto ga ima svuda po livadi, ono zuto u centru, osusi se, skuplje od zlata.

Ljudi ce vremenom otkrivati mogucnosti, koje ti daje specificne biljke, umesto kod nas klasicne poljoprivrede,  od koje su i klasicne seljanke digle ruke, uzele mikrofon u ruku, naduvale sise i pevaju po kafanama.


https://shop.sabarot.com/champignons-seches/24-morilles-extra-sechees-500g-3111950000525.html

Albanija : oko 2 miljona ovaca, oko 900 tisuća koza, 200 tisuća svinja

oko 400 tisuća krava i pola miljona catle

https://www.researchgate.net/publication/330076095_Livestock_Sector_in_Albania_Trends_and_Challenges

A šta oni smatraju pod ovo catle, to su opet neke krave.
.
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka i njihove snage korištene za vuču.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87e_govedo

Uglavnom imaju neke svoje pasmine a one nisu visokoproduktivne te malo finacijski ulažu, ne baš velika razina znanja domaćih stočara oko novih trendova te male seoske farme tj nisu tvornice mesa i mlijeka nego po selima ljudi drže.



A uglavnom negdi brojka oko 850 tisuća krava i goveda s tim da na krave otpada manje od 400 tisuća a na goveda oko pola miljona.

Ovo sam u Monci slikao, suvi vrganj ide preko 300 eura, Extra klasa.

https://ibb.co/LpyTxF8

Gourmet prica.

Trgovina kravama, OK, ako je za mleko, ako je za meso, onda si u problemu, jer se bavis poslom, kojim su se bavili vekovima unazad a Svet je otisao napred.

Trebas uvek napred ici, ne vracaj se nikad nazad, to mi i u Zvezdi rekose, nikad nazad, samo napred.

Gledati buducnost, novije tehnologije i inovacije.

Glljive su sezonski a pošto rastu u šumama može ih brat tko god hoće itd.

Ne može selo živit samo od gljiva.

Muslimani ne jedu svinjetinu a suša je tamo i onda nakupci trće i po Balkanu i kupuju krave mesne jer je to velika živina pa se preveze i dovede i onda rasproda mesnicama.

To je ipak velik biznis upravo zato šta oni ne jedu svinjetinu a ujedno im raste populacija, negdje se i životni standard povečao, dakle veća kupovna moć te suša a ona udara upravo ta područja di je ispaša jer se ispaša uglavnom i radi na područjima koja su manje plodna tj nisu za poljoprivredu.

Albanija ima luke a do tih tržišta u sjevernoj Africi i po bliskom istoku tj Mediteran općenito, to je dva dana prevozom brodom do odredišta i onda nakupci a kako je Albanija mala i za zadovoljit kvalitetno potražnju treba joj i tržište SM,Kosova, CG i Srbije i sad su Srbja, Albanija i SM potpisale da krave i ostalo ( stoka i poljoprivredne namirnice ) mogu lakše preć veterinarske kontrole i onda nakupci to kupe po zemljama okolo, ukrcaju na kamion i dole na luku u Albaniji di je organiziran brod za prijevoz stoke, to dole preporodaju i putuj Selma.

RayMabus wrote:Albanija : oko 2 miljona ovaca, oko 900 tisuća koza, 200 tisuća svinja

oko 400 tisuća krava i pola miljona catle

https://www.researchgate.net/publication/330076095_Livestock_Sector_in_Albania_Trends_and_Challenges

A šta oni smatraju pod ovo catle, to su opet neke krave.
.
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka i njihove snage korištene za vuču.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87e_govedo

Uglavnom imaju neke svoje pasmine a one nisu visokoproduktivne te malo finacijski ulažu, ne baš velika razina znanja domaćih stočara oko novih trendova te male seoske farme tj nisu tvornice mesa i mlijeka nego po selima ljudi drže.



A uglavnom negdi brojka oko 850 tisuća krava i goveda s tim da na krave otpada manje od 400 tisuća a na goveda oko pola miljona.

Pa dobro, sudeci po reljefu, nije da imaju nesto previse.

Kamenovit teren, ovde koze obrste sve sto nadju, krave i nemaju bas sta da popasu, otuda neke, koje kod nas nema ovakvih.

Imaju za zivot, sta ih briga.

Svinja imaju manje, jer su Muslimani.

Koze vrede, 900.000, mleko i sir su skupi.

Litar mleka ide oko 2 eura.

Moze se svrstati u Gourmet pricu.