Hrvatska Wikipedija konačno prestaje biti ustaško ruglo

Wikipedija je relativno noviji projekt i vezan je uz pojavu interneta. Pričamo o nečemu šta je tek dva desetljeća staro a uređuje se po principu volontiranja i normalno sad se dešava ne samo kod nas nego eto čak i u Njemačkoj i drugdje korekcija tih članaka u vidu točnosti i objektivne pristranosti.

Evo vidimo recimo na pojmu Njemačka pa kad pogledamo broj jezika pošto je pojam Njemačka nešto šta ne možeš zaobići kad radiš internet enciklopediju na svom jeziku da tu na ponudi ima , pazi sad : 290 različitih jezika.


https://en.m.wikipedia.org/wiki/Germany#/languages

To vam je 290 različitih uređivački centara.

Ja ne volim lažiranja povijesti i te neke nacionalističke šeme pa onda kad je povijest ovih prostora onda obavezno pogled i na englesku verziju pa onda malo to proučim iz više uglova da dobijem neku šta približniju točniju sliku.

Srpska je još gora po tom pitanju al to je njihov problem.

I ne čine samo te teme internet enciklopediju na hrvatskom jeziku tako da triba proradit i na drugim poljima , povećat broj članaka , njihovu kvalitetu i veličinu sadržaja tj informacija na neku temu.

Inače je pogrešno to nazivati hrvatskom wikipedijom nego je to wikipedija na hrvatskom jeziku.

Nije to osnovala ni hrvatska država nit iti jedna njena institucija a nit hrvatski narod pa da je ona po tome hrvatska Wikipedija.

To je Wikipedija na hrvatskom jeziku.

Ona nikakve veze nema s državom i njenim institucijama a nit su je osnovali Hrvati kao narod nego je samo opcija globalne wikipedije na hrvatskom jeziku.

Ovo je hrvatska enciklopedija :



 

[size=33]PREDGOVOR MREŽNOM IZDANJU HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE
Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije profesionalno je uređivana enciklopedija besplatno dostupna i komunikacijski otvorena svojim čitateljima (korisnicima). Za razliku od otvorenih mrežnih enciklopedija, koje teže donijeti sve o svemu, u profesionalnim enciklopedijama nalazimo sređeno i usustavljeno znanje o onome što je najvažnije. Danas, kada se broj izvora znanja umnožio, količina informacija silno povećala, ali se njihova relevantnost i pouzdanost smanjila, profesionalne enciklopedije postale su neka vrsta vodiča koji sređuje i sistematizira ukupno znanje te čuva leksikografske standarde. One daju korpus relevantnog, usustavljenog i pouzdanog znanja koje je takvo jer ih rade vrhunski stručnjaci. No Hrvatska enciklopedija otvorena je za inicijative, prijedloge i doprinose svojih čitatelja (korisnika), koji mogu postati i njezini suradnici. Svaki je doprinos dobrodošao: u obliku komentara, prijedloga za poboljšanje ili ispravljanja netočnosti, ali i kao posve suradnička dopuna postojećih članaka ili iniciranje novih. Time je enciklopedija otvorena za komunikaciju s korisnicima i za njihove doprinose, a ispunjava svoju temeljnu zadaću – istinita, pouzdana, uravnotežena i razumljiva informacija o svemu relevantnom.
Mrežna Hrvatska enciklopedija temelji se na knjižnom (tiskanom) izdanju koje je objavljeno u 11 svezaka od 1999. do 2009. godine, glavni urednici kojega su bili Dalibor Brozović (1–3. svezak), August Kovačec (4–7. svezak) i Slaven Ravlić (8–11. svezak). U tom je izdanju na ukupno 9272 stranice velikog enciklopedijskog formata objavljeno 67 077 članaka (s ukupno 1 059 000 redaka), sa 17 000 crno-bijelih priloga i 504 stranice priloga u boji. Ta je enciklopedija rezultat rada [url=https://www.enciklopedija.hr/PDF/Suradnici tiskanog izdanja HE.pdf]1070 autora[/url], uglavnom vanjskih suradnika. Na pojedinim svescima surađivalo je 20 do 30 radnika Zavoda i 300 do 400 vanjskih suradnika. U tom je smislu Hrvatska enciklopedija izraz intelektualne sposobnosti naše sredine, prije svega njezine znanstvene zajednice, te povezanosti i integriranosti leksikografa u tu zajednicu. Ona nastavlja veliku enciklopedijsku tradiciju koju je institucionalizirao Leksikografski zavod, kakvu imaju velike europske zemlje i tek neke srednje i manje, a obilježile su je opće enciklopedije: od nedovršene Hrvatske enciklopedije (5 svezaka, 1941–45, glavni urednik Mate Ujević), Enciklopedije Leksikografskog zavoda (7 svezaka, 1955–64, glavni urednici Marko Kostrenčić, Miroslav Krleža i Miljenko Protega) do Opće enciklopedije (8 svezaka, 1977–82, glavni urednik Josip Šentija).
U današnjem globaliziranom svijetu, u kojem su narodi i zemlje uvučeni u jedan kozmopolis, prostor ujednačivanja i homogeniziranja ali i velikih razlika i sukoba, pitanje nacionalnoga kulturnog identiteta postalo je iznimno važno, a enciklopedije, univerzalno dostupne, nemaju samo informacijsku nego sve više identitetsku funkciju i namjenu. [url=https://www.enciklopedija.hr/PDF/Predgovor prvom svesku tiskanog izdanja.pdf]U Predgovoru 1. svesku Hrvatske enciklopedije[/url] (1999) HE je nazvana općom enciklopedijom s pojačanom nacionalnom sastavnicom. Opća je enciklopedija jer sažima i usustavljuje ukupno znanje, a nacionalna je ne samo po nazivu i jeziku kojim je napisana nego i po tome što potpunije i opsežnije od drugih svjetskih općih enciklopedija predočuje činjenice o Hrvatskoj, njezino naslijeđe i dostignuća, povijest i suvremenost, bez prešućivanja i iskrivljivanja ili predrasuda koje drugi mogu imati o njoj. Uz to, ni jedna druga enciklopedija ne može izraziti posebno stajalište Hrvatske prema svijetu koje proizlazi iz njezina geopolitičkog smještaja, kulture i ekonomsko-političkih interesa, a očituje se i u naizgled općim i neutralnim temama, jer čini dio njezina identiteta.
Pošto je 2009. završena knjižna enciklopedija u 11 svezaka, odlučeno je da se daljnji rad u okviru Hrvatske enciklopedije, kao temeljnog programa Leksikografskog zavoda, nastavi u obliku računalne baze iz koje bi za nekoliko godina moglo proizići mrežno izdanje enciklopedije te druga elektronička i multimedijska izdanja. Time bi rad na općoj zavodskoj enciklopediji dobio trajan i sustavan karakter. U jesen 2011. započeo je rad na projektu mrežnog izdanja revizijom abecedarija i pisanjem novih članaka, a u 2012. i ažuriranje i dopune tekstova u računalnoj bazi. Pokretanjem mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije ulazimo u novu fazu, u kojoj slijede i određene koncepcijske inovacije, prije svega u eksplicitnijem autorskom profiliranju dijela makropedijskih i preglednih članaka (potpisivanje članaka, izabrana literatura), ali i u drugim člancima (linkovi na besplatno dostupne značajne knjige i članke, npr. u bazi Hrčak, i sl.), te u ilustracijskom dijelu enciklopedije (videomaterijal i dr.).

Hrvatska enciklopedija


[/size]

Dakle šta se tiče te wikipedije na hrvatskom jeziku to nit je država osnovala a nit je suosnivač nit vanjski suradnik nit ikako pravno i organizacijski ima veze s tom wikipedijom na hrvatskom jeziku.

To je privatna globalna enciklopedija čiji se sadržaj kreira na dobrovoljnoj osnovi a onda naknadno ispravljaju pojedini članci ako ima pritužbi na iste a ispostavi se da su utemeljeni.

Država s tim nema ama baš ništa ni na koji način.

RayMabus wrote:Wikipedija danas slavi 20 godina postojanja jer je njen razvoj omogućen pojavom interneta i prvi članak tamo tj početak njenog osnivanja je 15.01.2001 godine

https://www.google.com/amp/s/amp.dw.com/hr/wikipedia-20-godina-online-enciklopedije/a-56237251

Prva internet enciklopedija wikipedije ovdje je wikipedija na srpskohrvatskom jeziku osnovana 16.01.2002 dakle točno nakon godinu dana po osnivanja Wikipedije uopće u svijetu.

https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatska_Wikipedia

Iz nje se nakon toga izdvojila Wikipedija na bosanskom jeziku dana 12.12.2002

Srpska i hrvatska wikipedija osnovane su na isti dan 16.02.2003

Dakle imaš četiri različite wikipedije ovdje od kojih je wikipedija na srpskohrvatskom jeziku osnovana prva.

Ona danas ima oko 455 tisuća članaka i druga je po veličini nakon srpske koja ima 644 tisuće članaka.

Nakon njih slijedi wikipedija na hrvatskom jeziku s 210 tisuća članaka te wikipedija na bosanskom jeziku s 85 tisuća članaka.


U osnovi kako tko ima više onih koji žele na dobrovoljnoj osnovi uređivat članke tako raste broj članaka pa onda ova na srpskom ima najviše članaka , slijedi je ova na srpskohrvatskom , iza nje ta na hrvatskom i na kraju ova na bosanskom jeziku.

No to nije nacionalni projekt tako da država s tim nema ništa nego je na dobrovoljnoj osnovi i područja koja se obrađuju su : Glazba, likovna umjetnost, biologija , fizika, kemija , zemljopis, sport , povijest i Hrvatska.

Od tih 210 tisuća članaka niti 1000 ne spada u te neke nazovi sporne članke koje su vezane uz tematiku povijesti a većinom uz poglavlje drugi svijetski rat i oko njega. Dakle to čak nije ni problem korigirati posebno jer oni koji su uložili žalbe označili su i šta točno.

Al nije nacionalni projekt. Jednostavno nije uopće vezan uz državu ni na koji način.

Sad ako ćete matematički , ako imaš niti 1000 članaka di je nešto nekome sporno a od toga pola i nije nešto previše sporno pa onda ostane jedva tih 500 članaka a uglavnom se vrte oko drugog svijetskog rata te oko njega a cijela wikipedija na hrvatskom jeziku ima 210 tisuća članaka onda je to 0,25% te ukupne Wikipedije na hrvatskom jeziku.

Čisto da se vidi matematički koliko je to malo u odnosu na ukupan projekt.

U suštini to i ide tako da prvo članci a onda se netko žali pa se onda to uređuje ako ima šta. Tako je ona osmišljena. Ljudi pišu pa ako kome šta smeta požali se pa se to vidi pa ako je nešto sporno il netočno , onda se to ispravi i tako podiže kvalitet.

Najviše je tu reagira Željko Jovanović kad je bija ministar i općenito Srbi i Židovi al to nije držsvni projekt. Država nije nit osnivać nit suvlasnik nit vlasnik nit suvlasnik nit išta. 

Šta oni imaju s tim ? Uopće nije njihov portal. Mislim nema veze s Hrvatskom.

Šta se Hrvatske tiče srpskohrvatski nije službeni jezik pa ih ne zanima ta wikipedija nit njihova uređivačka politika.

Oni su stavili srpskohrvatski kao jedan od jezika jer su komercijalna enciklopedija a ne nečija državna il jezična institucija.

Ama baš nikakve veze s njima nemamo.

Za Hrvatsku je to pravno gledano ništa.

A ljudi mogu pisat šta oće. To je stvar urednika portala.

A taj će se po novom zakonu morat držat pravila o člancima koji šire mržnju itd itd

Popis suradnika Wikipedije na hrvatskom jeziku :


https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Posebno:Statistika

Aktivni sudionici : 740

Administratora : 15

Dakle to je njihova interna stvar da teže objektivnosti , većem i kvalitetnijem sadžaju samih članaka te većem broju članaka na hrvatskom jeziku.

No opet kažem ti neki sporni članci ne čine nit 0,25% te wikipedije na hrvatskom jeziku a onda svaki dan se napišu novi članci a to nisu više ti prožvakani nego druga područja i onda to kad dođe na 400 tisuća članaka ti sporni koji će i onako bit pročićeni neće činit ni 0,1% ukupne te wikipedije na hrvatskom jeziku.

Hrvatska ima svoju enciklopediju koje osim u pisanom tiskanom izdanju također ima na internetu a razlika od wikipedije je ta šta je ovdje osnivač država , autori članaka su poznati imenom i prezimenom te su svi profesori , akademici i magistri dakle ne može pisat bilo tko niti može pisat bilo šta te je razlika šta se tu ne obrađuju globalne teme nego samo one stvari i pojmovi koji su vezani i bitni za Hrvatsku i njenu kulturu , povijest i jezik te sve vezano uz Hrvatsku i Hrvate kao narod.

Dakle to nisu neke konkurencije nit isti projekti tako da wikipedija kao tip globalne internet enciklopedije nema konkurenciju ovdje a niti se Hrvatska kao država misli baviti projektom globalne interent enciklopedije.

Dakle wikipedija kao takva nema konkurenciju u Hrvatskoj jer se nametnila kao najkorištenija globalna internet enciklopedija a dostupna i na hrvatskom jeziku.

Pošto je riječ o nečemu šta se pojavilo izumom interneta dakle novo je a kako je glavni ured Wiki negdje na zapadu onda imamo to i da neke zemlje poput Rusije i Kine rade svoje vlastite internet globalne enciklopedije a ovu ne žele jer ih smatraju nekom prozapadnom agenturom dok ove njihove su njihove i glavni ured i poslužitelj im je u vlastitoj državi dakle u domeni dohvata Vlade.

Onda se rade i druge internet globalne enciklopedije kao konkurencija Wikipediji itd.

Šta se Hrvatske tiče najviše se koristi wikipedija , država nema interes da radi svoju globalnu enciklopediju pa je sve u rukama samih dobrovoljnih suradnika Wikipedije na hrvatskom jeziku.

veber wrote:

IL Risorto wrote:

jastreb wrote:

IL Risorto wrote:

veber wrote:tetrjebe, daj ne bulazni.
alkohol ti odavno požderao mozak.

Ti si nešto pobrkao, nisam neki ljubitelj alkohola, ne znam od kud ti to.

Alkoholicar uvijek drugi predbacuje da su alkoholisti, pa cak i kad te osobe uopće ne piju.

U stilu "toliko si bio pijan da sam te jedva vidio".

Veberove gluposti potpuno su nebitne za ovu temu.
Nitko nije niti svjestan što ova promjena u administrativnoj stukturi na hrvatskoj wikipediji znači.
Članak o Jasenovcu je među prvima koji su očišćeni od povijesnog neoustaškog revizionizma.

sintaksna struktrura rečeničnih konstukcija abolirani četniče te otkriva.

čak da i nije sintaksa, sam sebe otkrivam svojim alkoholizmom.

dva čovjeka neće upotrijebiti istoznačnice unutar rečeničnog konteksta.

Kaj je i ovaj abolirani..a tu kenjkao da je bivsi desnicar...prvi hrvatski redarstvenik

Pročitao trenutno uređenje na wikipediji o Jasenovcu

Ne vidim manipulacije brojkama a nit išta sporno

Dok nema ništa sporno i šta upućuje na falsificiranje povijesti i nečiju propagandu onda je sve ok

To nije službeni dokument nit je tu wikipediju osnovala država.

Oni kao neovisni portal dok ne manipuliraju brojkama i ne falsificiraju povijest neće ih nitko dirat.

Pričamo o portalu koji je među svoje jezike uvrstio i srpskohrvatski koji nije službeni jezik nit je to ikad bio a niti će ikad biti.

Šta ima Hrvatska s tim portalom osim šta su oni omogućili da ima sekcija i Wikipedija na hrvatskom jeziku ?

Apsolutno ništa.

Za nas su oni i šta oni tamo pišu totalno irelevantni.

U Kini je Wikipedija blokirana od 23.04.2019

https://www.bug.hr/internet/u-kini-blokirana-cijela-wikipedia-9487

Nemaju pristup tamo a samim time nisu više ni svjetska enciklopedija jer ne djeluju u cijelom svijetu.

Vidim da ima puno pritužbi na rad te Wikipedije pa recimo Britanci im zamjeraju sam naziv enciklopedija jer to može uređivati svatko a da podaci nisu provjereni.

Pa onda te interesne skupine ekstremne desnice i ljevice koje tu vode rat na nekim temama ( naš slučaj al i jako proširen po svijetu ).

Pa onda dolazi do namjernog mijenjanja životpisa nekih političara u svrhu ocrnjivanja dakle politička pozadina.

Puna je problema.