hrvatski mladi najbolji u EU po digitalnim vještinama

K tomu, prema relevantnom istraživanju Eurostata, građani Hrvatske – u usporedbi s cijelom EU – pridaju najmanju važnost obrazovanju i napornom radu kao ključnom elementu za uspjeh te najvišom procjenjuju važnost političkih veza i sreće. Slična je situacija i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana u kojima aktivnosti koje je kreirao IRIM provode lokalni partneri. Stoga je glavna društvena misija IRIM-a stvaranje kulture uspjeha s ciljem jačanja meritokracije kao središnjeg stupa i glavnog pokretača u društvu.

U Hrvatskoj ovo je naročito značajno i jer su i dalje vrlo jake regresivne snage koje žive od statuta quo, upravo perpetuiranju okolnosti koje već 30 godina dovode do njihove supremacije, pa im je svako prosvjetiteljstvo ‘neprijatelj’, te STEM edukaciju u kojoj je Hrvatska bila naročito zaostala (a razvijeni svijet, i svijet u razvoju – 30% svih diplomanata u Kini i Indiji je u STEM području – ju vidi u jezgri obrazovanja) difamira lažnim ‘neprijateljem’ humanističkog obrazovanja. Naravno da to niti je istina (jer kako danas biti dobar npr. antropolog, psiholog bez STEM kompetencija?) niti uopće postoji ikakav sukob. ‘STEM-iziranje’ je naravno mnogo manje radikalni zahvat nego uvođenje olovke ili pojavom Guttenbergove knjige, a kritike zaostalih ‘intelektualaca’ su slične kao i tada. Naprosto, paradigma znanja se mijenja.