Užas: Rusi i Srbi kupuju zlato i uništavaju svjetski mir

vuksadinare wrote:

marcellus wrote:toliko o ruganju ekonomski nepismenog pizdojalca svrbskog

pa dobro crvenom je najvaznije da hrvati nestanu..sad na koji nacin nije bitno...samo problem je u tome sto crveni taman pomisli to je to...a onda efekt bumerang

marcellus wrote:no kako vidim cijena zlata pada


https://www.bullionbypost.eu/gold-price/gold-price-per-ounce/?gclid=CjwKCAjwiZnnBRBQEiwAcWKfYsT5d6cty6Jy64NfXz08avVqTKX3Dua3o1-FS9wIFcKjCIxFwc2Y2BoCpVcQAvD_BwE


trenutno mislim da je nekih 40 milijuna dolara za tonu nisam siguran

Eroo wrote:

sad mi i Ameri imamo zajedno 8 200 tona zlata

crvenkasti wrote:

Eroo wrote:

sad mi i Ameri imamo zajedno 8 200 tona zlata

Koliko bi Ameri imali da nema nas?

marcellus wrote:

vuksadinare wrote:

marcellus wrote:toliko o ruganju ekonomski nepismenog pizdojalca svrbskog

pa dobro crvenom je najvaznije da hrvati nestanu..sad na koji nacin nije bitno...samo problem je u tome sto crveni taman pomisli to je to...a onda efekt bumerang

pa sad crveni ne kuži da ako oni mogu kupit 50 tona zlata mi možemo sto...

marcellus wrote:

vuksadinare wrote:

marcellus wrote:toliko o ruganju ekonomski nepismenog pizdojalca svrbskog

pa dobro crvenom je najvaznije da hrvati nestanu..sad na koji nacin nije bitno...samo problem je u tome sto crveni taman pomisli to je to...a onda efekt bumerang

pa sad crveni ne kuži da ako oni mogu kupit 50 tona zlata mi možemo sto...

crvenkasti wrote:Inače, i Ameri u 2019. ponovo kupuju zlato.

Gold Reserves in the United States increased to 8133.50 Tonnes in the first quarter of 2019 from 8133.46 Tonnes in the fourth quarter of 2018.

Ne kužim zašto, kad ga imaju već toliko? A ionako kontroliraju dolare?

marcellus wrote:znači imamo deviznih rezervi za 500 tona zlata i štednje građana za još 1000 tona, po sadašnjim cijenama

marcellus wrote:https://www.vecernji.hr/biznis/rekordne-devizne-rezerve-16-5-mlrd-1245867
https://www.politikaplus.com/novost/167890/-hrvatske-devizne-rezerve-u-godinu-dana-porasle-za-22-milijarde-eura

pokajnik wrote:

marcellus wrote:https://www.vecernji.hr/biznis/rekordne-devizne-rezerve-16-5-mlrd-1245867
https://www.politikaplus.com/novost/167890/-hrvatske-devizne-rezerve-u-godinu-dana-porasle-za-22-milijarde-eura

zato što su se svi pripremali na uvođenje Basel III, koji je stupio na snagu sad u 3-4 mjesecu

komercijalne banke koriste zlato kao hedge protiv rizika loših kredita i derivata

Gold: A Zero-Risk Monetary Asset

In Basel II rules, bank assets were divided into three categories: Tier 1 included assets perceived as least risky, and Tier 3 included assets perceived as risky. Gold under Basel II rules was treated as either Tier 1 or Tier 3 capital, since the BCBS stipulated that “at national discretion, gold bullion held in own vaults or on an allocated basis to the extent backed by bullion liabilities can be treated as cash and therefore risk-weighted at 0%.”

Basel III rules abolished the Tier 3 capital class, and all assets fell under either Tier 1 or Tier 2 capital. In Basel III, gold’s liquidity haircut is increasing to 85% from 50%. This percentage is used to help calculate a so-called liquidity buffer known as the net stable funding ratio (NSFR) that all banks must hold from 2018. The higher NSFR, the more funding is needed to meet the overall NSFR requirement.

Today, in Basel III’s language, gold’s liquidity haircut has increased to 85% from 50%. However, a repeat of the 2008 financial crisis, but on a larger scale, would in our view change things in favour of considering gold a 0% risk asset, as it was considered by the world’s central banks during the 2008 financial crisis.

https://bmg-group.com/gold-zero-risk-monetary-asset/

http://bmg-group.com/wp-content/uploads/2019/02/Gold-A-Zero-Risk-Monetary-Asset-with-Update-Reformatted.pdf

crvenkasti wrote:Vidi ovoga, ovaj zna što je hedge.

Kamatne stope Narodne banke Srbije u sprovođenju operacija na novčanom tržištu 

U skladu sa odredbama Zakona o Narodnoj banci Srbije, Izvršni odbor Narodne banke Srbije utvrđuje visinu referentne kamatne stope i osnovnih kamatnih stopa po kojima Narodna banka Srbije naplaćuje od banaka i plaća bankama kamatu po osnovu transakcija na novčanom tržištu.

Referentna kamatna stopa u postupku sprovođenja monetarne politike ima ulogu signalizirajuće kamatne stope, kao i ulogu polazne kamatne stope, pošto se visina osnovnih kamatnih stopa na novčanom tržištu, odnosno koridor kamatnih stopa, utvrđuje prema visini te kamatne stope. Referentna kamatna stopa je najviša, odnosno najniža kamatna stopa koju Narodna banka Srbije primenjuje u postupku sprovođenja repo transakcija prodaje, odnosno kupovine hartija od vrednosti. Visina referentne kamatne stope utvrđena je Odlukom o visini referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.


Prema visini referentne kamatne stope utvrđuje se koridor kamatnih stopa, odnosno najviša i najniža kamatna stopa Narodne banke Srbije u sprovođenju operacija na novčanom tržištu. Kamatna stopa na kreditne olakšice (prekonoćni kredit za održavanje dnevne likvidnosti) najviša je kamatna stopa, a kamatna stopa na depozitne olakšice (prekonoćna deponovana sredstva banka kod NBS) najniža kamatna stopa Narodne banka Srbije u pomenutim transakcijama.

http://www.nbs.rs/internet/latinica/30/30_4/30_4_5/

Kreditne i depozitne olakšice (stalne olakšice)

Stalne olakšice centralne banke obuhvataju kreditne i depozitne olakšice koje su bankama stalno raspoložive. Te operacije imaju prekonoćnu ročnost, a iniciraju ih banke. Kreditne olakšice obuhvataju korišćenje kredita za održavanje dnevne likvidnosti banaka na osnovu zaloge kvalifikovanih hartija od vrednosti. Pod depozitnim olakšicama podrazumeva se prekonoćno deponovanje viškova likvidnih sredstava banaka kod Narodne banke Srbije.

Kamatne stope na stalne olakšice predstavljaju svojevrstan koridor za kamatne stope na međubankarskom tržištu novca. One predstavljaju bitan sigurnosni faktor u procesu upravljanja likvidnošću bankarskog sektora, utičući time na smanjenje fluktuacija kratkoročnih kamatnih stopa na međubankarskom tržištu, koje bi bile izraženije da te olakšice ne postoje.

Kamatne stope na stalne prekonoćne olakšice, tj. koridor za prekonoćnu kamatnu stopu na međubankarskom tržištu novca, određuje se prema visini referentne kamatne stope i trenutno se kreće u rasponu:

• stopa na kreditne olakšice – referentna kamatna stopa +1,25 p.p.
  
• stopa na depozitne olakšice – referentna kamatna stopa –1,25 p.p.
  

https://www.nbs.rs/internet/latinica/30/30_4/index.html

pokajnik wrote:

crvenkasti wrote:Vidi ovoga, ovaj zna što je hedge.

Kamatne stope Narodne banke Srbije u sprovođenju operacija na novčanom tržištu 

U skladu sa odredbama Zakona o Narodnoj banci Srbije, Izvršni odbor Narodne banke Srbije utvrđuje visinu referentne kamatne stope i osnovnih kamatnih stopa po kojima Narodna banka Srbije naplaćuje od banaka i plaća bankama kamatu po osnovu transakcija na novčanom tržištu.

Referentna kamatna stopa u postupku sprovođenja monetarne politike ima ulogu signalizirajuće kamatne stope, kao i ulogu polazne kamatne stope, pošto se visina osnovnih kamatnih stopa na novčanom tržištu, odnosno koridor kamatnih stopa, utvrđuje prema visini te kamatne stope. Referentna kamatna stopa je najviša, odnosno najniža kamatna stopa koju Narodna banka Srbije primenjuje u postupku sprovođenja repo transakcija prodaje, odnosno kupovine hartija od vrednosti. Visina referentne kamatne stope utvrđena je Odlukom o visini referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.


Prema visini referentne kamatne stope utvrđuje se koridor kamatnih stopa, odnosno najviša i najniža kamatna stopa Narodne banke Srbije u sprovođenju operacija na novčanom tržištu. Kamatna stopa na kreditne olakšice (prekonoćni kredit za održavanje dnevne likvidnosti) najviša je kamatna stopa, a kamatna stopa na depozitne olakšice (prekonoćna deponovana sredstva banka kod NBS) najniža kamatna stopa Narodne banka Srbije u pomenutim transakcijama.

http://www.nbs.rs/internet/latinica/30/30_4/30_4_5/

Kreditne i depozitne olakšice (stalne olakšice)

Stalne olakšice centralne banke obuhvataju kreditne i depozitne olakšice koje su bankama stalno raspoložive. Te operacije imaju prekonoćnu ročnost, a iniciraju ih banke. Kreditne olakšice obuhvataju korišćenje kredita za održavanje dnevne likvidnosti banaka na osnovu zaloge kvalifikovanih hartija od vrednosti. Pod depozitnim olakšicama podrazumeva se prekonoćno deponovanje viškova likvidnih sredstava banaka kod Narodne banke Srbije.

Kamatne stope na stalne olakšice predstavljaju svojevrstan koridor za kamatne stope na međubankarskom tržištu novca. One predstavljaju bitan sigurnosni faktor u procesu upravljanja likvidnošću bankarskog sektora, utičući time na smanjenje fluktuacija kratkoročnih kamatnih stopa na međubankarskom tržištu, koje bi bile izraženije da te olakšice ne postoje.

Kamatne stope na stalne prekonoćne olakšice, tj. koridor za prekonoćnu kamatnu stopu na međubankarskom tržištu novca, određuje se prema visini referentne kamatne stope i trenutno se kreće u rasponu:

• stopa na kreditne olakšice – referentna kamatna stopa +1,25 p.p.
  
• stopa na depozitne olakšice – referentna kamatna stopa –1,25 p.p.
  

https://www.nbs.rs/internet/latinica/30/30_4/index.html

da čitaš objave narodne banke Srbije znao bi i ti što je te kako funkcionira monetarni sustav i čemu služi zlato

za razliku od HNBa srpska narodna banka otvoreno piše što je to koridor kamata i kako doređuje kamatu na štednju i kamatu na kredite

crvenkasti wrote:

marcellus wrote:znači imamo deviznih rezervi za 500 tona zlata i štednje građana za još 1000 tona, po sadašnjim cijenama

Nemamo zlata. To što imamo su bezvrijedni papirići.

Ako ne vjeruješ meni, pitaj Putina.
Doduše, i Ameri to itekako dobro znaju, samo oni ti neće reći.

crvenkasti wrote:Znam ja da su Srbi prošli gore nego mi i da smo mi još uvijek bogatiji od njih.

Mene samo brine zašto Rusi i Srbi kupuju zlato, a mi ga nemamo ništa!? Sve prodali Amerima.

A sjećam se iz filmova, kad propadne sve i novac izgubi vrijednost, onda vrijedi samo zlato.