Moderna monetarna teorija na talasu Hrvatskog radija

O platformi SSSH-a 'Za Hrvatsku zadovoljnih ljudi' i analizi gospodarskih programa političkih stranaka govore čelnik najveće sindikalne središnjice Mladen Novosel i prof.dr. TIhomir Domazet.

http://radio.hrt.hr/ep/sssh-platforma-analiza-programa/131905/
_______________________________________________________________________________________________________________

http://www.hgk.hr/zk/split/predstavljanje-knjige-ekonomika-rasta-i-pune-zaposlenosti-u-hrvatskoj-prof-dr-tihomira-domazeta

Prof. Tihomir Domazet predsjednik je Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, gostujući profesor na brojnim sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu, autor 6 samostalnih te koautor u više od 30 knjiga iz područja ekonomike i financija.
Pripadnik je postkejnezijanske ekonomske škole čiji je osnovni cilj ostvarivanje pune zaposlenosti i rasta. Iako je kod nas još uvijek prevladavajući neoliberalni pristup ekonomiji, jačaju i postkejnezijanci kao zagovornici novog modela ekonomskog razvoja. Umjesto dubokih reformi i bolnih rezova rješenje je novi ekonomski okvir.

konačno glas razuma u medijima

BDP niži nego 1986.: Hrvatska već četvrt stoljeća bez ekonomskog napretka

Hrvatsku ovih dana pogađa šokantno otkriće: naša država u posljednjih četvrt stoljeća nije ostvarila nikakav ekonomski napredak. Hrvatski bruto domaći proizvod ove je godine 7,7 posto niži u odnosu na BDP postignut 1986., u najboljoj godini prije rata, tvrdi prof. dr. Tihomir Domazet  u članku objavljenom u najnovijem broju časopisa Ekonomija.

Njegovi podaci uvelike se poklapaju s drugim istraživanjima koja također ukazuju da je Hrvatska u posljednjih četvrt stoljeća zabilježila najgore ekonomske rezultate među svim bivšim komunističkim zemljama, danas članicama EU.

– Nikada u minulih 200 godina gospodarske povijesti Hrvatske nije se dogodilo da četvrt stoljeća nije bilo ekonomskog rasta, rekao nam je Domazet, koji takvu ocjenu iznosi na temelju vlastita istraživanja objavljenog prije dvije godine.

Teške posljedice na Hrvatsku ostavili su kriza u drugoj polovici 19. stoljeća i veliki svjetski ratovi, ali tako dugo razdoblje stagnacije, od 28 godina, u našoj modernoj povijesti nije zabilježeno, kaže Domazet.

Nastavak pada

Slične podatke iznio je prije desetak dana i hrvatski ekonomist Dubravko Mihaljek  iz Banke za međunarodna poravnanja u Baselu. Na skupu u Zagrebu rekao je kako je hrvatski BDP danas za 300 milijuna američkih dolara manji nego 1980. godine, kada je iznosio 73,8 milijarda dolara.

Mihaljek se pritom pozvao na američku istraživačku instituciju Conference Board, koja već stotinjak godina prati i objavljuje podatke o gospodarskom rastu u zemljama svijeta.

Da Hrvatska sustavno zaostaje za drugim državama, koje su joj nekoć gledale u leđa, potvrdilo je i istraživanje dr. Guste Santinija  i mr. Sandre Bebek , objavljeno prije godinu dana.

Oni su promatrali gospodarski rast od 1990. do 2012. godine te izračunali da je hrvatski BDP na kraju tog razdoblja bio samo 7,9 posto veći nego na početku. Čak i taj mali napredak sve se više gubi, jer je hrvatski BDP nastavio padati tijekom 2013. i 2014. godine.

– Neki analitičari predviđaju da će se gospodarski pad Hrvatske nastaviti i 2015. godine. Najgore od svega je što raste nezaposlenost, a MMF i Europska komisija predviđaju nastavak tog negativnog trenda čak i u slučaju da 2015. izađemo iz recesije, upozorava Domazet.

Na stagnaciju Hrvatske upozorio je prije dvije godine, u intervju našem listu, akademik Zvonimir Baletić , rekavši da se danas u ekonomskom pogledu nalazimo otprilike kao i 1990. Nitko iz političkih i ekonomskih krugova ne reagira na takve iznenađujuće podatke, niti ih ne opovrgava.

Realne cijene

Pregled ekonomskih zbivanja u prošlih četvrt stoljeća ne može se dobiti od državnih insitucija, jer Zavod za statistiku, HNB i Vladine institucije uglavnom ne objavljuju podatke starije od 10 ili 15 godina.

Kad objavljuju kretanje BDP-a, čine to u tekućim cijenama. Međutim, Domazet je BDP računao u »realnim cijenama«, odbivši utjecaj inflacije. Conference Board, Bebek i Santini također su BDP uspoređivali u stalnim (dolarskim) cijenama, za sve promatrane države. Najveći skok od pada komunizma ostvarila je Poljska, koja je udvostručila BDP.

- Važno je vidjeti koji su razlozi zaostajanja Hrvatske za drugim zemljama. Uzroci krize leže u tajkunskoj privatizaciji prije dva desetljeća, te u ekonomskoj politici temeljenoj na neoliberalizmu, tvrdi Domazet. Tome, kaže, treba dodati korupciju, prelijevanje svjetske krize u Hrvatsku, rast dohodovnih nejednakosti i neuvažavanje ekonomskog znanja.

Viši standard rezultat je prekomjernog zaduživanja

Tvrdnje o zaostajanju Hrvatske mnogima se čine nevjerojatnim, jer dio građana živi bolje nego prije 25 godina. Međutim, viši standard je ponajprije rezultat prekomjernog zaduživanja, a ne gospodarskog razvoja. Bebek i Santini su izračunali da se Hrvatska u komunističkom sustavu razvijala po prosječnoj stopi od 5 posto godišnje. Od 1990. do 2012. rasla je po stopi od samo 0,7 posto, dok su dugovi države, poduzeća i građana rasli vrtoglavo.

Prije mislim da je upravo neokeynezijanska ekonomska politika RH države i dovela do toga stanja

neoliberalni_placenik wrote:Prije mislim da je upravo neokeynezijanska ekonomska politika RH države i dovela do toga stanja

mislim da mi nismo imali nikakvu ekonomsku politiku, pogotovo ne neokeyenzijanizam koji prevladava u Engleskoj i SADu
kod nas se sve vrti oko političkog populizma

Sto volim ovo filozofiranje. Kejnesijanci, postkejnesijanci,neokejnesijanci...
Kad su to stigle generacije ekonomista postati u ovih 25 godina.
Generacije koje su zavrsile u demokraciji odskolovali su komunisticki ekonomisti koji su i danas katica za sve.

dijagram wrote:Sto volim ovo filozofiranje. Kejnesijanci, postkejnesijanci,neokejnesijanci...
Kad su to stigle generacije ekonomista postati u ovih 25 godina.
Generacije koje su zavrsile u demokraciji odskolovali su komunisticki ekonomisti koji su i danas katica za sve.

keynezijanci su za veću ulogu države u ekonomiji, dakle više državne potrošnje, jaču ulogu države u monetarnoj politici, a svoj uspjeh temelje na američkoj borbi protiv krize, tamo 1930tih, kada je Keynez i djestvovao, a ostali su tipa za manju ulogu države u ekonomiji.. po meni uglavnom nije moguće ostvariti keynezijanske ideje u Rh, jer mi smo država gdje je udio države u BDPu oko 60%, dakle mi smo više državno regulirana ekonomija nego kapitalistička... kina je suprotan primjer, tamo je udio države u BDPu gotovo duplo manji nego u RH, oni imaju prostora za keynezijanizam, mi baš i nemamo.. keynezijanizam podrazumjeva povećanje državne potrošnje po uvijetom da će to generirati potražnju, a potražnja ponudu(proizvodnju), ali kako ćeš to napraviti, kada je RH prezadužena država upravo radih sanaderovim dvorana, preplaćenih autocesta, i kupljenih auta za političke moćnike , i uhljebljenih desetaka tisuća ljudi koji nerade kurca? to ostrakon zove populizam, ali to je dio keynezijanizma, i sada , šta nam treba još više rukometnih dvorana, još više uhljebljivanja u nadi da će ovi potaknuti potrošnju a potrošnja bdp.. ja sam protiv

neoliberalni_placenik wrote:

dijagram wrote:Sto volim ovo filozofiranje. Kejnesijanci, postkejnesijanci,neokejnesijanci...
Kad su to stigle generacije ekonomista postati u ovih 25 godina.
Generacije koje su zavrsile u demokraciji odskolovali su komunisticki ekonomisti koji su i danas katica za sve.

keynezijanci su za veću ulogu države u ekonomiji, dakle više državne potrošnje, jaču ulogu države u monetarnoj politici, a svoj uspjeh temelje na američkoj borbi protiv krize, tamo 1930tih, kada je Keynez i djestvovao, a ostali su tipa za manju ulogu države u ekonomiji.. po meni uglavnom nije moguće ostvariti keynezijanske ideje u Rh, jer mi smo država gdje je udio države u BDPu oko 60%, dakle mi smo više državno regulirana ekonomija nego kapitalistička... kina je suprotan primjer, tamo je udio države u BDPu gotovo duplo manji nego u RH, oni imaju prostora za keynezijanizam, mi baš i nemamo.. keynezijanizam podrazumjeva povećanje državne potrošnje po uvijetom da će to generirati potražnju, a potražnja ponudu(proizvodnju), ali kako ćeš to napraviti, kada je RH prezadužena država upravo radih sanaderovim dvorana, preplaćenih autocesta, i kupljenih auta za političke moćnike , i uhljebljenih desetaka tisuća ljudi koji nerade kurca? to ostrakon zove populizam, ali to je dio keynezijanizma, i sada , šta nam treba još više rukometnih dvorana, još više uhljebljivanja u nadi da će ovi potaknuti potrošnju a potrošnja bdp.. ja sam protiv

kad sam se ja bavio ekonomijom ove nitko ni spomenuo nije.
no zato jesu Forda,Fayola, Taylora kroz kritiku organizacije rada mrskog kapitalistickog drustva.
onda bi uslijedilo velicaje kardeljevog samoupravnog socijalizma, samohvale normiranju radnika normom koju i idiot moze postici itd.
to su sve danas kojekakvi kejnezijanci ili vec njihove frakcije:)
strava

dijagram wrote:Sto volim ovo filozofiranje. Kejnesijanci, postkejnesijanci,neokejnesijanci...
Kad su to stigle generacije ekonomista postati u ovih 25 godina.
Generacije koje su zavrsile u demokraciji odskolovali su komunisticki ekonomisti koji su i danas katica za sve.

Neokejensijanci misle da ekonomija može biti u ravnoteži, i da novac u ekonomiju dolazi izvana
Postkejenzijanci misle da ekonomija nikad ne može biti u ravnoteži da je promjenjiva, i da novac nastaje unutar ekonomije po zakonu ponude i potražnje

Neoliberali - to je ogranak Chichago ekonomske škole, odnosno ovih "Austrijanaca" koji bi sve rezali, ukinuli državu zakone i propise, prestali toršiti, samo štedjeli itd. no taj model je propao svugdje u svijetu

ostrakon wrote:

dijagram wrote:Sto volim ovo filozofiranje. Kejnesijanci, postkejnesijanci,neokejnesijanci...
Kad su to stigle generacije ekonomista postati u ovih 25 godina.
Generacije koje su zavrsile u demokraciji odskolovali su komunisticki ekonomisti koji su i danas katica za sve.

Neoliberali - to je ogranak Chichago ekonomske škole, odnosno ovih "Austrijanaca" koji bi sve rezali, ukinuli državu zakone i propise, prestali toršiti, samo štedjeli itd. no taj model je propao svugdje u svijetu

propali? , čile, estonija, baltičke zemlje, slovačka, čak i rumunjska, sve zemlje imaju stope rasta kojima možemo samo sanjati.. da mi provedemo slovačke ili rumunjske reforme tukli bi se nogom u guzicu..

ajme ova ekonomija, presipanje iz šupljeg u prazno....

Idem pratit Siriju i geopolitičke promjene :)

epikur37 wrote:ajme ova ekonomija, presipanje iz šupljeg u prazno....

Idem pratit Siriju i geopolitičke promjene :)

idi prebroj mrtve i podnesi izvjesce:)

neoliberalni_placenik wrote:po meni uglavnom nije moguće ostvariti keynezijanske ideje u Rh, jer mi smo država gdje je udio države u BDPu oko 60%, dakle mi smo više državno regulirana ekonomija nego kapitalistička...

imamo manji udio države u BDPu od njemačke, i nije 60%, negdje između 40% i 50%

imaš 2 sektora, privatni i javni, u komunizmu imaš samo javni, u tom nekom anarhokapitalizmu samo privatni

zdrav odnos je kad imaš ta dva sektora u kontra fazama, kad privatni sektor troši i širi se, državni smanjuje potrošnju i diže poreze, kad privatni sektor prestane s ekspanzijom, državni sektor bi trebao povećati potrošnju i smanjiti poreze,

tako se ponaša jedino SAD, sve drugte zemlje rade pizdarije

eno Brazil, sad su na rubu bankrota jer im i državni i javni stktor rade istu stvar u isto virijeme, zajedno troše i zajedno štede

Epi,je li ti poznat novinar Mato Đaković? Tvoj zemo.

neoliberalni_placenik wrote:

ostrakon wrote:

dijagram wrote:Sto volim ovo filozofiranje. Kejnesijanci, postkejnesijanci,neokejnesijanci...
Kad su to stigle generacije ekonomista postati u ovih 25 godina.
Generacije koje su zavrsile u demokraciji odskolovali su komunisticki ekonomisti koji su i danas katica za sve.

Neoliberali - to je ogranak Chichago ekonomske škole, odnosno ovih "Austrijanaca" koji bi sve rezali, ukinuli državu zakone i propise, prestali toršiti, samo štedjeli itd. no taj model je propao svugdje u svijetu

propali?  , čile, estonija, baltičke zemlje, slovačka, čak i rumunjska,  sve zemlje imaju stope rasta kojima možemo samo sanjati..  da mi provedemo slovačke ili rumunjske reforme tukli bi se nogom u guzicu..

da propale jer nemaju veze sa stvarnošću niti s tim kako ekonomija funkcionira

tj. žive možda u okviru neke političke ideologije, poput globalizacije itd., no to nema puno veze s ekonomijom

Zato imamo penzionera svih vrsta,vojnih,civilnih,lažnih,slučajnih,saborskih,....

jastreb wrote:Epi,je li ti poznat novinar Mato Đaković? Tvoj zemo.

je, iz Živinica, vodi telering na OBN-u.

E,baš sam ga u nedjelju gledao na toj emisiji. Gost je bio,naravno Dodik.

jastreb wrote:E,baš sam ga u nedjelju gledao na toj emisiji. Gost je bio,naravno Dodik.

Dodo je car, Mate nije loš čovjek. Sin mu je stradao prije par godina, to ga potreslo.

epikur37 wrote:

jastreb wrote:E,baš sam ga u nedjelju gledao na toj emisiji. Gost je bio,naravno Dodik.

Dodo je car, Mate nije loš čovjek. Sin mu je stradao prije par godina, to ga potreslo.

Baš sam sada čitao. I pomogao mu je,naravno,Dodik.