kamatarenje-bankarstvo

ne znam dal sam u ono davno vrijeme pisao o ovoj prevažnoj temi koja raskrinkava vrijeme i društvo u kojem živimo

ukratko, kamatarenje (bankarstvo je legalizirano kamatarenje) je smrtni grijeh, parazitizam, jalovost poput sodomije,
ujedno, kako i napisah, temelj modernog društva (znači društva od renesanse nadalje, jer u renesansi su se pojavili bankari)
uz postojanje tzv. pravnih osoba koje su trik kako nekog prevariti i pokrasti i ne snositi posljedice

tko poznaje sv.Pismo ne bi smio biti iznenađen gornjom rečenicom (bez točke na kraju),
a da vam ilustriram kako je Crkva ozbiljno tretirala taj grijeh napisat ću
da se kamatari-bankari nisu mogli pokopati u kršćanskom groblju, znači nije bilo niti crkvenog sprovoda,
za njih se nije mogla služiti javna Misa,
oporuka kamatara bila je nevažeća te imovinu umrlog kamatara nisu preuzimala njihova djeca

ako ste kršćani, dovoljno vam je znati da je kamata zabranjena po sv.Pismu, nauci kršćanskih otaca odnosno nauci Crkve,
ako niste, pokušajte razmisliti zašto je kamatarenje jalovo poput sodomizma i zašto je često uspoređivano sa sodomizmom

bankarstvo = sodomizam
zato što i bankari i sodomiti uživaju nešto na što nemaju pravo,
bankari ništa novo ne ostvaruju, nikakvo novo materijalno dobro niti ljudima potrebnu uslugu,
niti pri tome preuzimaju rizik kao što obrtnik ili seljak riskira svoju imovinu
kad ulaže ono što ima u novi posao ili u novu sjetvu,
bankari su paraziti
sodomiti nedozvoljeno uživaju u nastranoj spolnosti i pri tome ne stvaraju novi život

Ma jel problem u naravi ili u iznosu?

Jer, bankar mi obećava da će mi čuvat novac od inflacije kad mu dajem da mi štedi,
a ja njemu obećajen da ću mu vratit malo više kad mi posudi, ako zafali

Čini se pošteno vako i nako

aben wrote:Ma jel problem u naravi ili u iznosu?

Jer, bankar mi obećava da će mi čuvat novac od inflacije kad mu dajem da mi štedi,
a ja njemu obećajen da ću mu vratit malo više kad mi posudi, ako zafali

Čini se pošteno vako i nako

inflacija je isto trik za pljačku vrijednih i štedljivih ljudi

izbaci tiskanje novca bez pokrića i nemaš niti inflaciju niti bankare

onaj tko ima višak vrijednosti, on taj višak ili zadržava s time da nitko ne može dugo držati npr. žito u silosima,
a da mu ta vrijednost ne će propadati postepeno,
ili podijeli potrebitima koji imaju manjak - to je kršćanski pristup,
ili uloži taj višak u neki novi posao, ali time ulazi u rizik - hoće li se taj ulog povratiti

dakle, sigurnosti nema, ljudi su u društvu bez kamata prisliljeni ili dijeliti višak,
ili ulagati s rizikom,
dok bankari žive lagodno bez ulaganja, truda i rizika, rizik preuzima onaj tko im daje novac na štednju i onaj tko taj isti novac uzima kao kredit,
bankarstvo je stoga nemoralni parazitizam zabranjen u sv.Pismu i u nauku Crkve

čak bi se slično moglo reć i za mirovinsko osiguranje koje daje lažnu sigurnost, što znaju sve više i više naši umirovljenici,
u naravi čovjek dok je u moći bi trebao višak dijeliti potrebitima, starijima, roditeljima, rođacima,
a kad on postane star i potrebit, onda će netko drugi njemu pomoći

tako je to u organskom društvu,
dok moderno društvo temeljeno na kamatarenju, porezima daje lažnu sigurnost i lažnu solidarnost,
dok u organskom društvu čovjek čovjeku pomaže i daje bez lažnih posrednika, bez totalitarne države

ček malo, kad bankar da kredit, preuzima rizik itekako ( ne treba objašnjavat zašto)- zato san ti i da izlaz u vidu iznosa, omjera oću reći, proporcija.

ako ja litru ulja dajen tebi za bank note u vrijednosti od dvi litre vina, i to je u redu, zašto ne bi u redu bilo da ti meni daš bank notu na deset dana za dvi bank note?

aben wrote:ček malo, kad bankar da kredit, preuzima rizik itekako ( ne treba objašnjavat zašto)- zato san ti i da izlaz u vidu iznosa, omjera oću reći, proporcija.

ako ja litru ulja dajen tebi za bank note u vrijednosti od dvi litre vina, i to je u redu, zašto ne bi u redu bilo da ti meni daš bank notu na deset dana za dvi bank note?

ako ti meni daš dvi litre vina, i ako tražiš više da ti vratim od dvi litre, onda si kamatar
isto tako je i s novcem koji nema u sebi vrijednost, nego služi samo za razmjenu vrijednosti
(dakako da onda nema ni tiskanja novca bez pokrića)

kamatarenje je kad se traži više nego što se je dalo,
kamatarenjem se ne stvara nova vrijednost, nego se iskorištavaju oni koji su trenutno u nestašici

sasvim drugo je ulaganje, jer kamatari ne ulažu, nego žive od kamata
pa kamatar ne preuzima rizik kojeg preuzima investitor kad ulaže svoju imovinu
u neki novi posao, investitor dakle stvara novu vrijednost i pri tome često propadne

kamatar u pravilu nema rizika, jer ako on na nekomu kamatari, onda se on osigura hipotekom
da će mu žrtva vratiti glavnicu i kamatu,
u modernom društvu to je osigurano i državnim zakonima,
a ako bankari ne mogu otkuda naplatiti više svoje potraživanje,
onda tu uskače država i središnja banka

jasno je k tome da nitko ne može kamatariti na veliko ako nije zaštićen od kamatarske države,
zato su svi kamatari, kao što je opće poznato, povezani i ne dozvoljavaju 'uljezima' da uđu u igru
kamatari su jači od država, oni su odavno međunarodna organizacija izabranika jednog posebnog naroda

henok wrote:

aben wrote:ček malo, kad bankar da kredit, preuzima rizik itekako ( ne treba objašnjavat zašto)- zato san ti i da izlaz u vidu iznosa, omjera oću reći, proporcija.

ako ja litru ulja dajen tebi za bank note u vrijednosti od dvi litre vina, i to je u redu, zašto ne bi u redu bilo da ti meni daš bank notu na deset dana za dvi bank note?

ako ti meni daš dvi litre vina, i ako tražiš više da ti vratim od dvi litre, onda si kamatar
isto tako je i s novcem koji nema u sebi vrijednost, nego služi samo za razmjenu vrijednosti
(dakako da onda nema ni tiskanja novca bez pokrića)

kamatarenje je kad se traži više nego što se je dalo,
kamatarenjem se ne stvara nova vrijednost, nego se iskorištavaju oni koji su trenutno u nestašici

sasvim drugo je ulaganje, jer kamatari ne ulažu, nego žive od kamata
pa kamatar ne preuzima rizik kojeg preuzima investitor kad ulaže svoju imovinu
u neki novi posao, investitor dakle stvara novu vrijednost i pri tome često propadne

kamatar u pravilu nema rizika, jer ako on na nekomu kamatari, onda se on osigura hipotekom
da će mu žrtva vratiti glavnicu i kamatu,
u modernom društvu to je osigurano i državnim zakonima,
a ako bankari ne mogu otkuda naplatiti više svoje potraživanje,
onda tu uskače država i središnja banka

jasno je k tome da nitko ne može kamatariti na veliko ako nije zaštićen od kamatarske države,
zato su svi kamatari, kao što je opće poznato, povezani i ne dozvoljavaju 'uljezima' da uđu u igru
kamatari su jači od država, oni su odavno međunarodna organizacija izabranika jednog posebnog naroda

mou prihvatiti da novac nema vrijednost u sebi, al ima vrijeme, zar ne?
ako mogu pronaći interes u tome da mijenjam vino za ulje, zašto ne bih smia pronać interes za iznajmljivanje novaca?

a za rizik je jasno, kamatar pokušava koliko može osigurati svoj plasman, možda i nedopustivo puno, al ipak riskira nevraćanje novca. investitor propadne i kamatar ne dobije svoj novac.

aben wrote:mou prihvatiti da novac nema vrijednost u sebi, al ima vrijeme, zar ne?
ako mogu pronaći interes u tome da mijenjam vino za ulje, zašto ne bih smia pronać interes za iznajmljivanje novaca?

a za rizik je jasno, kamatar pokušava koliko može osigurati svoj plasman, možda i nedopustivo puno, al ipak riskira nevraćanje novca. investitor propadne i kamatar ne dobije svoj novac.

ja govorim o kršćanskoj državi prije renesanse u kojoj je bilo gotovo sramotno baviti se trgovinom, kupi jeftino, prodaj skupo,
a kamatarenje je bilo uz to strogo zabranjeno

Gospodin kaže - kad posuđuješ, računaj kao da ti ne će biti vraćeno

vrijeme ne pvećava vrijednost nekom artifaktu, proizvodu,
nego zbog entropije vrijednost materijalnim dobrima pada, a ne raste

dakle, onaj tko ima višak nečeg, njemu i bez kršćanskog poriva za pomaganjem,
odgovara da to posudi svojem bližnjem, npr. 100 kg pšenice,
jer ako bi taj svoj višak zadržao, on bi mu ionako propao, u njega bi ušla plijesan, izgubio bi na kvaliteti,
a iduće godine će mu bližnji vratiti istu količinu novog žita

ali ne samo kod kršćana je zabranjeno kamatarenje, znamo da je to isto i kod muhamedanaca, i kod židova
(oni između sebe ne smiju zarađivati kamatu, ali zato to obilato čine među 'gojima'),
kod Rimljana je isto bilo ne samo sramotno, nego i kažnjivo bavit se kamatarenjem

http://revisionistreview.blogspot.com/2014/04/wall-street-contra-thomas-piketty.html
http://revisionisthistorystore.blogspot.com/2010/03/michael-hoffmans-online-revisionist.html

knjigu M.Hoffmana Usury in Christendom sam pročitao i preporučam je drugima

henok wrote:


Gospodin kaže - kad posuđuješ, računaj kao da ti ne će biti vraćeno

vrijeme ne pvećava vrijednost nekom artifaktu, proizvodu,
nego zbog entropije vrijednost materijalnim dobrima pada, a ne raste

a vino?

jel grijeh i dignut kredit?

pa dobro,  moga bi živit i bez kredita, zasad je kršćanska država prihvatljiva. vidit ćemo kako dalje stvari stoje s tom političkom opciom (bil postojala vjerska policija i sl:). moja stranka, hkdu, propala je, al možda tvojim pisanjem vratš sjaj ideji srednjovjekovne države.

aben wrote:a vino?

jel grijeh i dignut kredit?

pa dobro,  moga bi živit i bez kredita, zasad je kršćanska država prihvatljiva. vidit ćemo kako dalje stvari stoje s tom političkom opciom (bil postojala vjerska policija i sl:). moja stranka, hkdu, propala je, al možda tvojim pisanjem vratš sjaj ideji srednjovjekovne države.

vino ne postaje nikako bolje ako se na boci nataloži višegodišnje paučine, nego se arhiviranjem vina želi zadržati-konzervirati kakvoća
koju je to vino imalo kad je 'sazrilo', kad je bilo najbolje

naravno, u igri je dakako i snobizam

što se tiče dizanja kredita, to nije grijeh, grijeh je davati kredit uz kamatu

iako bi se dizanje kredita za nepotrebne troškove i luksuz npr. radi odlaska na skijanje mogao približiti pojmu grijeha
jer zar nije ludost da roditelji uzimaju za to kredit, a možda će sutradan izgubiti posao,
doći će ovrha i ne će imati sredstava za egzistencijalne potrebe svoje djece

apropos stranaka, hkdu sam i ja nekad pripadao, ali tada još nisam znao
da su kršćanstvo i demokracija suprostavljeni pojmovi,
kršćani se moraju boriti za kršćansku državu, a ne za liberalno-sekularnu državu
i prijevaru zvana parlamentarna demokracija

kršćanska država je i organska država, a to znači da ljudi nisu samo čvrsto povezani u svojim obiteljima,
nego i u svom rodu - klanu i naravno u Crkvi,
pa nitko se ne zadužuje kod kamatara-bankara kad je u potrebi,
nego mu onda pomaže obitelj i rod i/ili Crkva

kao amiši ili bosanci kad grade kuću, svi iz sela dolaze graditi:)

još čekam neki aspekt kršćanske države koji mi ne odgovara. jel bi bilo akcijskih filmova?
mi li morao ubijati nevjernike? bi li morali postojati bankari, da nam plaća obvezno prođe kroz tekući, čisto radi crkvene desetine?

aben wrote:kao amiši ili bosanci kad grade kuću, svi iz sela dolaze graditi:)

još čekam neki aspekt kršćanske države koji mi ne odgovara. jel bi bilo akcijskih filmova?
mi li morao ubijati nevjernike? bi li morali postojati bankari, da nam plaća obvezno prođe kroz tekući, čisto radi crkvene desetine?

u kršćanskoj državi nevjernici se toleriraju
to znači da im nitko ne može oduzeti djecu i odgajati njihovu djecu u kršćanstvu,
kao što to čini liberalno-sekularno-komunistička država kršćanskim roditeljima,
ali oni ne mogu na javnim mjestima ispovjedati svoju lažnu religiju
niti je promovirati u državi

ako pri tome posegnu za sabljom, onda je jasno da kršćanska(pravna) država treba reagirati,
isto tako kao u slučaju da se negdje drugdje proganjaju kršćani
ili da se ruše kršćanske crkve (npr. kršćanske države bi trebale navijestiti rat
islamistima u Nigeriji ili u Siriji ili SAD-u i EU zato što se nad kršćanima
vrši represija ako se protive sodomističkim zakonima i propagandi)

što se tgiče novca, novac bi morao imati pokriće u nečem što ima stvarnu vrijednost,
banaka ionako ne bi bilo, pa ne bi bilo niti tekućih računa,
porezi bi se drastično smanjili,
jer država bi vodila prvenstveno brigu o redu i miru i o nužnoj prometnoj i inoj infrastrukturi, o školovanju bi se brinuli roditelji,
socijalna sigurnost je u rukama organskog društva, a ne države

a, znaš kako se ono u komunizmu o ničemu nije mislilo nego o komunizmu, pjevalo se o partizankama, gledalo se valtera, recitiralo se drugu titu, slikalo se i kiparilo o nepoznatom junaku...bi li tako bilo i u kršć državi? bi li bilo mjesta za komedije, ligu prvaka, sekularnu književnost i znanost, profano izležavanje na suncu?
strah me je da ako glasujem za tebe da ću morat život provesti u tišini i dubokoj kontemplaciji:)

aben wrote:a, znaš kako se ono u komunizmu o ničemu nije mislilo nego o komunizmu, pjevalo se o partizankama, gledalo se valtera, recitiralo se drugu titu, slikalo se i kiparilo o nepoznatom junaku...bi li tako bilo i u kršć državi? bi li bilo mjesta za komedije, ligu prvaka, sekularnu književnost i znanost, profano izležavanje na suncu?
strah me je da ako glasujem za tebe da ću morat život provesti u tišini i dubokoj kontemplaciji:)

bojiš se dosade u kršćanskoj državi?
ne brini se, Bog je i Karlu Velikom priuštio neprijatelje u vidu arapskih mohamedanaca osvajača,
tako da se 'ima čime zabavljat'

usput, nije li zanimljivije živjeti 'roman' nego čitati roman,
ili gledati uprizorenje romana u kazalištu ili na filmu?

Zapravo, samo vidim da je model današnje države potrošen, pa išćen supstitut..

Platon je tia dati vlast filozofima, ono sukob interesa bode u oči:), ja bi je da ne najmudrijima, nego najpoštenija, dakle, svećenicima? katolicima praktikantima?

Zapravo, samo vidim da je model današnje države potrošen, pa išćen supstitut..

Platon je tia dati vlast filozofima, ono sukob interesa bode u oči:), ja bi je da ne najmudrijima, nego najpoštenija, dakle, svećenicima? katolicima praktikantima?