Konzumerizam čini 78% BDPa

Od toga 56% otpada na potrošnju kućanstava, dok potrošnja države čini preostalih 22%.

I onda ljudi zagovaraju rezanje potrošnje, štednju?  



http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/hrvatska_u_brojkama.pdf



Zapravo potrošnja je nešto pala u zadnjih 5 godina, i porasla je štednja, pa je zato 300.000 nezaposlenih, no neda mi se googlati, poanta je jasna. Nekima.

pa valjda se misli na državnu štednju, za osobnu je kako ko oće.

i koliko od tih 56 posto otpada na potrošnju državnom plaćom?

aben wrote:pa valjda se misli na državnu štednju, za osobnu je kako ko oće.

o ne, ne, misli se općenito, jer investicije navodno dolaze iz štednje a ne od zaduživanja, ili kako već glasi ta teorija

zadaća države je da bude kontraciklična, kad ti štediš država treba trošiti, kad ti trošiš država treba štedjeti, inače se dogodi ovo što se nama događa

aben wrote:i koliko od tih 56 posto otpada na potrošnju državnom plaćom?

ma sve je to od tvog novca, koji ti je ukraden, jer ti si tvorac Kune i vršiš njenu emisiju

I ja sam danas potrošio 56,00 kuna,jel sam dobar građanin?

v_vlado wrote:I ja sam danas potrošio 56,00 kuna,jel sam dobar građanin?

Jesi, zbog tebe netko danas nije dobio otkaz. Nastavi tako i spasit ćeš mnoge.

ostrakon wrote:

aben wrote:pa valjda se misli na državnu štednju, za osobnu je kako ko oće.

o ne, ne, misli se općenito, jer investicije navodno dolaze iz štednje a ne od zaduživanja, ili kako već glasi ta teorija

zadaća države je da bude kontraciklična, kad ti štediš država treba trošiti, kad ti trošiš država treba štedjeti, inače se dogodi ovo što se nama događa

aben wrote:i koliko od tih 56 posto otpada na potrošnju državnom plaćom?

ma sve je to od tvog novca, koji ti je ukraden, jer ti si tvorac Kune i vršiš njenu emisiju  

ok, onda ja ne mislim na osobnu štednju. oće li ko i kad aktivirati svoj kapital, mene ne zanima. bi li mi bilo bolje da on prepitura kuću- bi.

ja san tvorac nove vrijednosti, izražene u kunama, koje onda država (upravitelji, ljudi) ukrade i da svojim prijateljima.

ostrakon wrote:Od toga 56% otpada na potrošnju kućanstava, dok potrošnja države čini preostalih 22%.

I onda ljudi zagovaraju rezanje potrošnje, štednju?  



http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/CroInFig/hrvatska_u_brojkama.pdf



Zapravo potrošnja je nešto pala u zadnjih 5 godina, i porasla je štednja, pa je zato 300.000 nezaposlenih, no neda mi se googlati, poanta je jasna. Nekima.

Ovak ta "osobna potrošnja" je velikim djelom generirana turizmom. Dođu turisti i troše novac u Konzumu. 
Zatim je velik dio osobne potrošnje, pa usudim se reći većina naše osobne potrošnje je generirana državom.
Sama činjenica da 70-80% stanovnika države RH na neki način prima neku vrstu transfera o države, (penzije, socijala, plaća) govori da je sve to povezano sa državnom potrošnjom. 

Da državna potrošnja nije "idealna" , velik dio osobne potrošnje završi kroz uvoz što onda utječe na smanjivanje BDP.
Kasnije vraćanje kredita i kamata što troši država, utjecat će na smanjivanje BDPa.

Zato mislim da je oslanjanje na državnu potrošnju ne baš pametno. Jer lupač pečata dobije novac, a sa tim novcem trči u strani šoping centar , i kupuje gomilu uvozne robe. Efekat takve državne potrošnje je negativan.

Inače Hrvatska se cijelo vrijeme ponaša po tom obrascu. Isto tako efekat rada toga birokrata(lupača pečata) je vrlo često nikakva, a ne samo to , nego često birokrati donošnjem bezpotrebnih regulacija (tipa ograničavanju investiranje propisima) čine i štetu.  To je jedan od primjera kako državna potrošnja može djelovati. 

Što se tiče investicija u makroekonomiji štednja = investicija. Doduše to je u zatvorenom modelu.  Logika je jednostavna. Stavljaš novac na banku =štediš. Banka prikuplja novac od štediša i onda ga plasira u obliku kredita. Krediti valjda mogu biti potrošački a mogu biti i investicijski. 

Tako da se ne moramo brinut oko "štednje". Imate odličan primjer Kinu, Kinezi imaju najveću razinu štednje , i najveće stope rasta, upravo jer ekonomske teorije tamo jednostavno funkcioniraju.

Inače kolega brkate pojmove "štednja" glede državne potrošnje i štednja u bankama. 

Naši novinari su to preveli kao "mjere štednje", to nisu mjere štednje, nego na ENG se to kaže "austerity"  - neman pojma zašto je to prevedeno kao "mjera štednja" kada po nikojoj logici to i nije.

Štednja jest proces ovaj što sam opisao.

Zaboravite sve ovo...Uskoro ćete živjeti u drugačijem sustavu...

neoliberalni_placenik wrote:
Da državna potrošnja nije "idealna" , velik dio osobne potrošnje završi kroz uvoz što onda utječe na smanjivanje BDP.

Kao što vidiš iz tablice, izvoz otprilike pokriva uvoz, razlika je možda u 0,5% BDPa. Tako da to nije velik dio.

neoliberalni_placenik wrote:Kasnije vraćanje kredita i kamata što troši država, utjecat će na smanjivanje BDPa.

Neće ako tad imaš potrošnju u privatnom sektoru, zato cijelo vrijeme tupim da država treba djelovati kontraciklički, a ne prociklički i imati ekspanzionističku monetarnu politiku kad i privatni sektor.

No dobro, ako državna potrošnja nikako ne valja, kako bi ti rješio problem nezaposlenosti? Štednjom?

neoliberalni_placenik wrote:Što se tiče investicija u makroekonomiji štednja = investicija. Doduše to je u zatvorenom modelu.  Logika je jednostavna. Stavljaš novac na banku =štediš. Banka prikuplja novac od štediša i onda ga plasira u obliku kredita. Krediti valjda mogu biti potrošački a mogu biti i investicijski. 

Banke tako ne funkcioniraju, ne daju ti nečiji novac, nego jednostavno kad dižeš kredit, na tekući račun ti dodaju vrijednost kredita, a s druge strane ti kreditni račun terete s istim iznosom. Stvoren je novi novac i novi dug.

neoliberalni_placenik wrote:Imate odličan primjer Kinu, Kinezi imaju najveću razinu štednje , i najveće stope rasta, upravo jer ekonomske teorije tamo jednostavno funkcioniraju.

Znači imaš državu u kojoj komunistička partija svako malo napravi devalvaciju valute, i gdje je inflacija nekih 10% na godišnjoj razini, i ti tu hvališ štednju? Pa samo budala štedi u takvim uvjetima. Stavljaš novac u banku da bi na kraju godine imao 10% manje? Jer tradicija nalaže tako pa se mora.

neoliberalni_placenik wrote:Inače kolega brkate pojmove "štednja" glede državne potrošnje i štednja u bankama.

Štednja predstavlja smanjenje potrošnje, štednja u banci predstavlja investiciju u određenu valutu. A radi o subvencioniranoj štednji, jer eto građani od države traže da im osigura kretanje tečaja i ulog kako bi imali garantirani prinos na novac.

Zašto država onda isto tako ne bi jednostavno garantirala cijenu stanova?

Po kojoj je logici u redu da država subvencionira novac i čvrstu valutu, ali nije u redu da subvencionira druge oblike kapitala jer je to onda socijalizam?

I zašto bi štednja bila važnija od zaposlenosti?


Ovaj što radi za sitniš i što se ljuti da mu država porezima uzme pola zagovara smanjenje dohotka, a nezaposleni zagovaraju povećanje nezaposlenosti. Halo!?

Ok aj ti onda daj rješenje, za gosp krizu u RH

neoliberalni_placenik wrote:Ok aj ti onda daj rješenje, za gosp krizu u RH

Niži porezi i povećana državna potrošnja dok se privatni sektor ne oporavi.
Kad privatni sektor krene s potrošnjom država treba srezati deficit na ispod 3% i ostaviti niske poreze.
Nema rasta bez potrošnje, dovoljno je pogledati strukturu BDPa, izvoz nam se sigurno neće udvostručiti, a ni investicije neće rast ako vlada pad potrošnje.

ostrakon wrote:

neoliberalni_placenik wrote:Ok aj ti onda daj rješenje, za gosp krizu u RH

Niži porezi i povećana državna potrošnja dok se privatni sektor ne oporavi. Kad privatni sektor krene s potrošnjom država treba srezati deficit na ispod 3% i ostaviti niske poreze.
Nema rasta bez potrošnje, dovoljno je pogledati strukturu BDPa, izvoz nam se sigurno neće udvostručiti, a ni investicije neće rast ako vlada pad potrošnje.

OK to govore i neki drugi.. 
povećana državna potrošnja kako? mislim država može zapošljavati i djeliti stanove, neman ništa protiv da menu ubode jedan stan

ostrakon wrote:

neoliberalni_placenik wrote:Ok aj ti onda daj rješenje, za gosp krizu u RH

Niži porezi i povećana državna potrošnja dok se privatni sektor ne oporavi. Kad privatni sektor krene s potrošnjom država treba srezati deficit na ispod 3% i ostaviti niske poreze.
Nema rasta bez potrošnje, dovoljno je pogledati strukturu BDPa, izvoz nam se sigurno neće udvostručiti, a ni investicije neće rast ako vlada pad potrošnje.

Tocno, samo od privatnog sektora nista bez bolje pravne zastite i jednostavnijih regula  pokretanja razlicitih biznisa.
Ovo se naravno mora dogadjati istovremeno za neki ozbijlniji pomak.

i ta tvoja šema.. znaš li ti koja je nama razina javnog duga trenutno?  prešla 90%... dakle to što ti govoriš bi značilo da treba još jedan krug zaduživanja i državne potrošnje, a to vrlo lako znači da nam nitko možda ne bi dao para.. 

jer mislim da kapitalisti nisu spremni investirati u nekoga tko ima 90% duga/bdp i taj netko kaže "daj mi još para obećajem da ću za 5godina kada krene rast ti sve lagano vraćati"..tvojom šemom za 2-3 godine smo na 120%.. 

a i kako da država povećava potrošnju? svaka općina gdje je neki lokalni HDZovac na vlasti , selo sa 2500 stanovnika , HDZovac šef općine će kupovati auto sa trofaznom klimom od 500 000kuna.. 

u tom procesu državne potrošnje dio će država uzeti za porez (25%) uzeti će dio špediter za nabavu i transfer(recimo da je 10%) a ostalo 65% ide u njemačku ekonomiju i povećava stavku uvoza što smanjuje BDP

neoliberalni_placenik wrote:
povećana državna potrošnja kako? mislim država može zapošljavati i djeliti stanove, neman ništa protiv da menu ubode jedan stan

Može naručiti određene radove koji su joj nužni, ne mora direktno zapošljavati, sad bi trebali graditi ceste, umjesto onda kad smo imali građevinski balon, novu prugu, pa i do Splita, trebat će kad nafte počne nestajati za kojih 20ak godina. Na svim državnim zgradama promjeniti izolaciju radi 30-40% uštede u potrošnji energije pri klimatizaciji. Obnova škola, bolnica ...

Ionako su većina nezaposlenih ovi iz građevinskog sektora.

Lako je za izračunati koliko je potrebno državnog ulaganja da to nadomjesti razduživanje u privatnom sektoru. Privatni sektor se zadužio preko 100% BDPa i sad to vraća, kapital koji su privatnici upumpali u ekonomiju prošlih 10ak godina sad se vraća natrag u banke i nestaje.

neoliberalni_placenik wrote:znaš li ti koja je nama razina javnog duga trenutno?  prešla 90%

kolika je razina privatnog duga? ne možeš jednu polovicu ekonomije zanemarivati a drugu prenaglašavati

ostrakon wrote:

neoliberalni_placenik wrote:
povećana državna potrošnja kako? mislim država može zapošljavati i djeliti stanove, neman ništa protiv da menu ubode jedan stan

Može naručiti određene radove koji su joj nužni, ne mora direktno zapošljavati, sad bi trebali graditi ceste, umjesto onda kad smo imali građevinski balon, novu prugu, pa i do Splita, trebat će kad nafte počne nestajati za kojih 20ak godina. Na svim državnim zgradama promjeniti izolaciju radi 30-40% uštede u potrošnji energije pri klimatizaciji. Obnova škola, bolnica ...

Ionako su većina nezaposlenih ovi iz građevinskog sektora.

Lako je za izračunati koliko je potrebno državnog ulaganja da to nadomjesti razduživanje u privatnom sektoru. Privatni sektor se zadužio preko 100% BDPa i sad to vraća, kapital koji su privatnici upumpali u ekonomiju prošlih 10ak godina sad se vraća natrag u banke i nestaje.

to je ekipa iz kukuriku koalicije godinu dana raspravljala o javnim radovima i nakon godinu dana su odustali

ostrakon wrote:

neoliberalni_placenik wrote:znaš li ti koja je nama razina javnog duga trenutno?  prešla 90%

kolika je razina privatnog duga? ne možeš jednu polovicu ekonomije zanemarivati a drugu prenaglašavati

googlat ću kasnije, koliko sam pratio , privatni dug se "stabilizira"

Konzumerizam je uzrok vaše propasti...Vaaš kapitalizam će nestati uskoro...

neoliberalni_placenik wrote:a ostalo 65% ide u njemačku ekonomiju i povećava stavku uvoza što smanjuje BDP

paničariš bezveze, opet pogledaj pokrivenost uvoza izvozom, tu razlika nikad nije bila velika