ex-iskon-pleme
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Denkverbot

Page 5 of 50 Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 27 ... 50  Next

Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Thu 27 Sep - 10:45

mativka wrote:
Speare Shaker wrote:
mativka wrote:
Speare Shaker wrote:
mativka wrote:
Rekla bih - preduboka...

Za koga i u kojem smislu preduboka?
U smislu ega i društva...

U tom smislu je irelevantno je li neka misao preduboka ili ne. Samo odgovara li trenutnim društvenim odnosno kulturološkim konvencijama ili ne.
Također i titra li egu ili ne odnosno u kojoj mjeri.
Već sam ti ranije govorio kako je među modernim filozofima vrlo raširena težnja ka intelektualnoj provokativnosti, jer je to odličan način skretanja pozornosti javnosti na sebe.
Druga je priča što je najčešće i izvrstan dokaz intelektualne, umne nemoći, jer je to ono što u nogometnom žargonu često nazivamo igranjem na prvu loptu.
Dakle, ljudi vole skandalizirati svoju okolinu iznošenjem tvrdnju koje dovode u pitanje ili čak i ruše uobičajene, široko raširene stavove i društvene konvencije čak i kada nemaju solidne dokaze za njih, jer je to odličan način skretanja pozornosti na sebe, a takva pozornost je hrana za divljanje ega.
Ako pak govorimo o iskrenoj potrazi za činjenicama odnosno istinom, u tom smislu ne postoje preduboke misli. Čak bih rekao da ne postoje niti dovoljno duboke nego jednostavno funkcionalne odnosno korisne.
A što je s preispitivanjem?

Širok pojam, ali u nekoj mjeri i obliku je praktički uvijek prisutno. Ili bi tako trebalo biti jer se svako umovanje bez neprestanog preispitivanja u konačnici svodi na slijepu vjeru koja je po definiciji izraz umne pa i duhovne nemoći.

Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by aben Thu 27 Sep - 12:51

Speare Shaker wrote:
Noor wrote:
Speare Shaker wrote:
Noor wrote:
Speare Shaker wrote:

Za koga i u kojem smislu preduboka?
eh, sad... :D:
filozofskom....u svakom slučaju :))

Filozofija je istovremeno i potcjenjena i precjenjena. :)
siva zona...i to vrlo rastezljiva

A e. Zapravo je oduvijek takva i bila, samo je tijekom vremena izgubila intelektualni primat zbog velikog napretka znanosti zbog čega uostalom i sklonost intelektualnoj provokativnosti o kojoj sam govorio ranije.
Doduše, filozofija itekako i danas ima svoj prostor u predviđanju budućih spoznaja znanosti, a također i naknadnom intepretiranju aktualnih, ali to velikom broju modernih filozofa očito nije dovoljno pa nastoje pribjegavanjem toj nekoj slobodno se može reći intelektualnoj prostituciji opet doći u centar pažnje.
znanost je kurac na bicikli bez filozofije, filozofija je za znanost ono ča je bog za metildu.

ali stvarnost je za filozofiju ono ča je komunizam za gnječa. činjenica da postoju ljudi čija filozofija nemo odjek u stvarnosti, nemo nikakove veze s osobnin motivima filozofa. nemo nišće loše u lošen filozofu. 
jedino u smislu ča sidi na fakultetu i crpi od produktivnih, al to je problijem socijalizma a ne filozofije.

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34669
2014-04-16


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Thu 27 Sep - 13:28

aben wrote:
filozofija je za znanost ono ča je bog za metildu.

Nekad bila. :)
Znaš kad je filozofija konačno izgubila primat u odnosu prema znanosti?
Dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada se pojavila kvantna teorija i filozofija se našla u situaciji da od te tada relativno nove fizikalne paradigme ne uspjeva doslovce ništa razumjeti. 
Nije u to vrijeme bilo niti puno fizičara koji su je razumjeli, a kamoli filozofa.
U tu ekipu spada čak i čuveni Erwin Schrodinger čija je dosjetka o mački koja je istovremeno i živa i mrtva prije nego se otvori kutija doslovce izluđivala filozofe, ali on ni sam nije zapravo razumio kvantnu mehaniku. Na stranu činjenica da ju je svakako bolje razumio od tada svih vrhunskih filozofa.
On je složio valnu funkciju gibanja elektrona kao jednu od temeljnih dostignuća ne samo u kvantnoj fizici nego i u fizici uopće, posebno onoj 20. stoljeća, ali nije predvidio fenomen poznat kao kolaps valne funkcije (ne izlazi iz njegove jednadžbe, ali je eksperimentalno odlično dokazan) i to ga je jednostavno izluđivalo pa se nadalje klonio kvantne mehanike.
S druge strane, ta silna neintuitivnost kvantne mehanike nikako nije ulazila u glavu filozofima pa je tadašnji vrh filozofije i jedan od najznamenitijih filozofa prošlog stoljeća Ludwig Wittgenstein u jednom trenutku konsternacije zbog nemoći filozofije da razumije kvantnu fiziku rekao kako je filozofiji izgleda ostalo samo da se bavi pitanjima jezika.
Srećom pa se kasnije pokazalo da je ipak bio u krivu. :)
Međutim, nije on do tog zaključka došao niti posve slučajno niti nešto posebno spontano.
Od sredine 19. stoljeća je došlo do velikog uspona fizike kao realne znanosti, a glavni uzroci za to su prihvaćanje pozitivizma kao glavne paradigme fizike koja izučava samo realno postojeće i mjerljive fenomene svijeta, a također i odbacivanje metafizičkih analiza koji su samo nepotrebno opterećivali fiziku i kočili njen napredak.
Filozofija se u vrijeme dolaska kvantne teorije očito pomirila sa ogromnom prednošću koji je tada imala fizika u odnosu prema filozofiji i pokušala ju donekle metodološki kopirati pa je prihvatila pozitivizam nadajući se da će to i kod filozofije polučiti isti uspjeh kao što je i kod fizike i umjesto metafizičkih razmatranja počela proučavati fenomen jezika.
Sve je to na kraju završilo jako žalosno potonućem Bečkog kruga čiji su se argumenti na kraju više ignorirali nego direktno pobijali pa se pokazalo da je logički pozitivizam jedan od najvećih promašaja u povijesti filozofije.
Na sreću filozofije, jer je novija povijest pokazala da ta misaona disciplina kao prvo nema ograničenja u izboru tema pa tako to nije ni fenomen jezika i posebno da uza sve svoje mane od kojih sam neke i nabrojao itekako može biti produktivna i korisna za druge discipline uključujući tu i znanost. :)
Međutim, znanost je danas ipak u debeloj prednosti, jer promišljati određene teme može doslovce svatko, ali empirijski dokazati svoja promišljanja i to na način da od njih čovječanstvo ima i nemale konkretne koristi ipak može samo realna, egzaktna i prirodna znanost.
Od današnjih takvih znanosti je fizika uvjerljivo najpotentnija i najvitalnija, jer recimo kemija i bilogija kao realne i prirodne znanosti nasušno ovise upravo od spoznaja fizike, a matematika premda se nalazi u temeljima fizike, nije niti eksperimentalna niti realna, nego formalna znanost, makar istovremeno prirodna i egzaktna.
I upravo zato jer nije eksperimentalna i realna, svojim ustrojstvom je od svih prirodnih znanosti najbliža filozofiji kao visoko špekulativnoj misaonoj disciplini. :)

_________________
Obras póstumas, divinas y humanas
avatar
Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Guest Thu 27 Sep - 13:57

Opa, pronasli ste smisao zivota drugu Sejtanu danas.. Pohvalno, pohvalno.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Guest Thu 27 Sep - 14:43

Speare Shaker wrote:
Gnječ wrote:svaka misao je znak neznanja

Svaka misao je posljedica moždane aktivnosti. Ako govorimo o ljudskim mislima, naravno.
Uopće ne mora biti i često i nije posljedica nekog neznanja, jer misliš i o stvarima koje itekako dobro poznaješ. Razmatraš ih, obnavljaš, produbljuješ i učvršćuješ svoje znanje o nečemu ili čak i uživaš u misaonom podsjećanju da nešto znaš.
Relacija je vrlo jednostavna: imaš (funkcionalan) mozak dakle misliš dakle postojiš. I to je sve.

dobro. znači bog je posljedica moždane aktivnosti, odnosno fabrikacija mozga. odnosno bog je misao nastala moždanom aktivnošću. sad mi to ti lijepo dokaži da nije tako ako misliš tj. ako tvoja moždana aktivnost to može poreći što si napisao i dokazati da tako nije. molim odgovori bez moždane aktivnosti. a šta je duša? joj imam sto pitanja za tebe no počni s ovim orahom. tvrd zalogaj jebiga...
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Guest Thu 27 Sep - 14:56

violator wrote:Opa, pronasli ste smisao zivota drugu Sejtanu danas.. Pohvalno, pohvalno.

šejker je srbin a srbi vole drugima solit moždane aktivnosti odnosno moždana dejstvovanja. još nisam sreo srbina koji nešto nezna.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Guest Thu 27 Sep - 15:09

aben wrote:
Speare Shaker wrote:
Noor wrote:
Speare Shaker wrote:
Noor wrote:
eh, sad... :D
filozofskom....u svakom slučaju :))

Filozofija je istovremeno i potcjenjena i precjenjena. :)
siva zona...i to vrlo rastezljiva

A e. Zapravo je oduvijek takva i bila, samo je tijekom vremena izgubila intelektualni primat zbog velikog napretka znanosti zbog čega uostalom i sklonost intelektualnoj provokativnosti o kojoj sam govorio ranije.
Doduše, filozofija itekako i danas ima svoj prostor u predviđanju budućih spoznaja znanosti, a također i naknadnom intepretiranju aktualnih, ali to velikom broju modernih filozofa očito nije dovoljno pa nastoje pribjegavanjem toj nekoj slobodno se može reći intelektualnoj prostituciji opet doći u centar pažnje.
znanost je kurac na bicikli bez filozofije, filozofija je za znanost ono ča je bog za metildu.

ali stvarnost je za filozofiju ono ča je komunizam za gnječa. činjenica da postoju ljudi čija filozofija nemo odjek u stvarnosti, nemo nikakove veze s osobnin motivima filozofa. nemo nišće loše u lošen filozofu. 
jedino u smislu ča sidi na fakultetu i crpi od produktivnih, al to je problijem socijalizma a ne filozofije.

ja te niš nis kapija. tvoje su moždane aktivnosti u kurcu kao kod svakog sofista.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Guest Thu 27 Sep - 15:57

šejtan uništa...

aben uništa...

denkverbote.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Guest Thu 27 Sep - 16:32

štrige u Istri. Istra je poznata po štrigama. i štrigunima.

sad su istrijanske štrige udružile sa štrigama coprnicama iz Pohorja- Slovenija i osnovale udrugu Putovima Žive štrigarije od Pohorja do Istre.

https://www.glasistre.hr/pula/picanci-traze-suvenir-za-zivu-strigariju-571005

pićance zovemo trnoplesari. zašto? jer ih je zdavni prokleo neki biskup jer su ga ploćali u lešnjakima a ne u kokošima. inače mi pope u Istri zovemo groblja kokoši.

Denkverbot - Page 5 42455671_1788627407931741_8531379232679395328_n

Denkverbot - Page 5 42266889_1788627351265080_2649534989548388352_n

Denkverbot - Page 5 42554137_1788627291265086_7205479157176729600_n

https://www.facebook.com/zivacoprnijazivastrigarija/

avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by aben Thu 27 Sep - 18:31

Speare Shaker wrote:
aben wrote:
filozofija je za znanost ono ča je bog za metildu.

Nekad bila. :)
Znaš kad je filozofija konačno izgubila primat u odnosu prema znanosti?
Dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada se pojavila kvantna teorija i filozofija se našla u situaciji da od te tada relativno nove fizikalne paradigme ne uspjeva doslovce ništa razumjeti. 
Nije u to vrijeme bilo niti puno fizičara koji su je razumjeli, a kamoli filozofa.
U tu ekipu spada čak i čuveni Erwin Schrodinger čija je dosjetka o mački koja je istovremeno i živa i mrtva prije nego se otvori kutija doslovce izluđivala filozofe, ali on ni sam nije zapravo razumio kvantnu mehaniku. Na stranu činjenica da ju je svakako bolje razumio od tada svih vrhunskih filozofa.
On je složio valnu funkciju gibanja elektrona kao jednu od temeljnih dostignuća ne samo u kvantnoj fizici nego i u fizici uopće, posebno onoj 20. stoljeća, ali nije predvidio fenomen poznat kao kolaps valne funkcije (ne izlazi iz njegove jednadžbe, ali je eksperimentalno odlično dokazan) i to ga je jednostavno izluđivalo pa se nadalje klonio kvantne mehanike.
S druge strane, ta silna neintuitivnost kvantne mehanike nikako nije ulazila u glavu filozofima pa je tadašnji vrh filozofije i jedan od najznamenitijih filozofa prošlog stoljeća Ludwig Wittgenstein u jednom trenutku konsternacije zbog nemoći filozofije da razumije kvantnu fiziku rekao kako je filozofiji izgleda ostalo samo da se bavi pitanjima jezika.
Srećom pa se kasnije pokazalo da je ipak bio u krivu. :)
Međutim, nije on do tog zaključka došao niti posve slučajno niti nešto posebno spontano.
Od sredine 19. stoljeća je došlo do velikog uspona fizike kao realne znanosti, a glavni uzroci za to su prihvaćanje pozitivizma kao glavne paradigme fizike koja izučava samo realno postojeće i mjerljive fenomene svijeta, a također i odbacivanje metafizičkih analiza koji su samo nepotrebno opterećivali fiziku i kočili njen napredak.
Filozofija se u vrijeme dolaska kvantne teorije očito pomirila sa ogromnom prednošću koji je tada imala fizika u odnosu prema filozofiji i pokušala ju donekle metodološki kopirati pa je prihvatila pozitivizam nadajući se da će to i kod filozofije polučiti isti uspjeh kao što je i kod fizike i umjesto metafizičkih razmatranja počela proučavati fenomen jezika.
Sve je to na kraju završilo jako žalosno potonućem Bečkog kruga čiji su se argumenti na kraju više ignorirali nego direktno pobijali pa se pokazalo da je logički pozitivizam jedan od najvećih promašaja u povijesti filozofije.
Na sreću filozofije, jer je novija povijest pokazala da ta misaona disciplina kao prvo nema ograničenja u izboru tema pa tako to nije ni fenomen jezika i posebno da uza sve svoje mane od kojih sam neke i nabrojao itekako može biti produktivna i korisna za druge discipline uključujući tu i znanost. :)
Međutim, znanost je danas ipak u debeloj prednosti, jer promišljati određene teme može doslovce svatko, ali empirijski dokazati svoja promišljanja i to na način da od njih čovječanstvo ima i nemale konkretne koristi ipak može samo realna, egzaktna i prirodna znanost.
Od današnjih takvih znanosti je fizika uvjerljivo najpotentnija i najvitalnija, jer recimo kemija i bilogija kao realne i prirodne znanosti nasušno ovise upravo od spoznaja fizike, a matematika premda se nalazi u temeljima fizike, nije niti eksperimentalna niti realna, nego formalna znanost, makar istovremeno prirodna i egzaktna.
I upravo zato jer nije eksperimentalna i realna, svojim ustrojstvom je od svih prirodnih znanosti najbliža filozofiji kao visoko špekulativnoj misaonoj disciplini. :)

ča je to primat? ugljed ki su znanstvenici dobili u široj javnosti zbog tehnološkog napretka? irelevantno. filozofija obuhvaća znanost, znanost ne more obuhvatiti ni f od filozofije.
filozofija ne ovisi o filozofima u svakon treutku, ko ča znanost ne ovisi o znanstvenicima. nova znanstvena dostignuća su bila nerazumljiva, pa ča. poper je još pišo u postelju kad je šrodinger otkri jednadžbu, pa ipak je poper un ki je nacrto demarkaciju između znanosti i neznanosti. znanost to jednostavno ne more učiniti soma.

između znanosti i filozofije ne postoji pissing contest, ko ča ne postoji između religije i znanosti. mi moremo miriti koliki ugljed ima koja među sviton, ali to nišće ne minjo.


_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34669
2014-04-16


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Thu 27 Sep - 21:03

aben wrote:

ča je to primat? ugljed ki su znanstvenici dobili u široj javnosti zbog tehnološkog napretka? irelevantno. filozofija obuhvaća znanost, znanost ne more obuhvatiti ni f od filozofije.
filozofija ne ovisi o filozofima u svakon treutku, ko ča znanost ne ovisi o znanstvenicima. nova znanstvena dostignuća su bila nerazumljiva, pa ča. poper je još pišo u postelju kad je šrodinger otkri jednadžbu, pa ipak je poper un ki je nacrto demarkaciju između znanosti i neznanosti. znanost to jednostavno ne more učiniti soma.

između znanosti i filozofije ne postoji pissing contest, ko ča ne postoji između religije i znanosti. mi moremo miriti koliki ugljed ima koja među sviton, ali to nišće ne minjo.  

Prvo kažeš da je znanost bez filozofije ništa, a onda da između znanosti i filozofije ne postoji pissing contest. 
Pa ne postoji, to ja nisam ni rekao, ali da se ipak prvo dogovoriš sam sa sobom prije nego izađeš sa tako tvrdim izjavama? :)
Da, znanost se ne bavi filozofijom jednostavno zato jer je metodologija znanosti puno uža, ali i stroža nego je to slučaj u filozofiji koja se ipak bavi puno širim, ali i manje discipliniranim promišljanjem, a posebno manje preciznim i čije je krajnje učinke puno teže uočiti i odrediti.
Filozofija se prije svega oslanja na logiku, ali također i na barem one temeljne spoznaje znanosti, pa tako ne možeš kreirati neku smislenu filozofiju na pretpostavci da je Zemlja oblika manje ili više ravne ploče.
Znanost sa druge strane ne ovisi o pretpostavkama filozofije nego samo o prikupljenim opažanjima i matematičkim modelima koji služe kod kreiranja određenih teorije, a koje naravno kasnije treba potvrditi opet opažanjima odnosno eksperimentima, ako se ne želi ostati na razini špekulacija, kako je to bio slučaj sa porodicom string teorija u fizici.
Filozofija se ipak bavi uglavnom samo obrisima znanosti ili kako sam rekao onim temeljnim spoznajama bez ulaženja u neke dublje intepretacije jer za to filozofi na prvom mjestu najčešće nemaju niti dovoljno specijaliziranog znanja niti drugih mentalnih kapaciteta, što ne znači da je njihov doprinos ljudskoj misli bezvrijedan, jer svakako ima svoje mjesto kako u području predviđanja budućih znanstvenih otkrića, tako i u dodatnim intepretacijama što sadašnja zapravo znače.
Ovdje ne treba smetnuti s uma i doprinos filozofije u intepretacijama podataka dobivenih u samim znanstvenim otkrićima, ali to je čisto onaj dio filozofije koji je usko vezan uz znanost. Kako je jedan od znanstvenika u CERN-u prepričano rekao, trebat ćemo oko dvije godine da izvedemo sve pokuse koje smo planirali, a onda još oko deset da intepretiramo što smo u tim pokusima zapravo dobili i kakvu to vrijednost ima, a čim imaš intepretaciju eto ti i filozofije neke vrste. Međutim, kako sam rekao, to je čisto ona vrsta filozofije usko povezana sa znanošću i koja izvan tog područja i nema neke samostalne posebne vrijednosti.
Činjenica da su nova znanstvena otkrića bila potpuno nerazumljiva filozofima (doduše i rijetkim znanstvenicima, ali među njima ih je ipak bilo) zapravo svjedoči kako filozofi nisu univerzalni geniji, a znanstvenici neki fizikalci koji samo obavljaju eksperimente kako bi potvrdili umovanja filozofa. Prezir prema fizičkom poslu u koji spada i obavljanje eksperimenata je inače jedan od glavnih razloga zašto su antički filozofi zazirali od takve prakse i sveli svoje aktivnosti na ono što bi se moglo nazvati čistim umovanjem, jer su fizički poslovi bili rezervirani za robove. Istina je da su neki od tih umnih ljudi došli takvom metodom i do zapanjujuće kreativnih riješenja (Demokrit) koja svoju vrijednost do neke granice imaju i u moderno doba, ali lako je zamisliti da bi takvih riješenja bilo puno više da su uz rijetke iznimke (Elejci) bili skloniji takvim fizičkim aktivnostima kao što su eksperimenti. Druga je priča što su eksperimente jako otežavala slaba dostignuća tehnologije u to vrijeme, ali vidi vraga, to je usko povezano sa slabom razinom razvijenosti znanosti, jer se razvoj tehnologije najbolje događa upravo uskom suradnjom sa znanošću. Filozofija je tu od slabe koristi, ako ne i beskorisna.
Dalje, to svjedoči i o tome kako filozofija nije nadređena znanosti kako se to nekada davno smatralo, nego da su znanost u moderno doba i filozofija ipak dvije posebne vrste misaonih aktivnosti. Svjedoči o tome kako filozofija ipak nije tako sjajna i bajna kako si ti to pokušao sugerirati.
To se itekako odrazilo i na filozofiju samu pa je zbog te evidentne nemoći da prati nova znanstvena otkrića zapala u veliku krizu u kojoj je pokušala drastično suziti izbor tema za koje je smatrala da je kompetentna baviti se njima i svela se na proučavanje jezika.
Srećom pa je i ta kriza prošla. :)
Da, Popper je raščistio neke ozbiljne dvojbe što znanost čini znanošću, koja su temeljna obilježja neke znanstvene teorije, a to znanost sama po sebi vjerojatno nikada ne bi uspjela, ali to ipak nije spriječilo znanstvenike, posebno fizičare da dođu do određenih revolucionarnih otkrića i prije Poppera (Einsteinove STR i OTR, Teorija velikog praska, kvantna mehanika itd.), nego im samo pomoglo da shvate koji je njihov optimalan krug djelovanja.
Nema sumnje da znanost ima puno veći ugled u ne samo širokim masama nego i u nekim intelektualnim elitama jednostavno zato jer je puno konkretnija i donosi opipljive rezultate, to sasvim sigurno možemo znati, dovoljno je napraviti odgovarajuće ankete i promatrati rezultate prikupljene u nekom vremenskom periodu.
Percepcija je otprilike takva da se uobičajeno smatra kako se filozofi regrutiraju iz redova onih koji nisu dovoljno sposobni da se bave znanošću, kao što se često misli da su filmski redatelji koji nisu sposobni režirati uspješne i dobre filmove osuđeni na predavanje po filmskim akademijama.
To je vjerojatno prilično površno promišljanje utemeljeno je generalizacijama, ali je široko rasprostranjeno i bojim se da to nije slučaj bez jakih razloga.
No, svakako je potpuno promašeno reći u neka novija vremena da je filozofija nadređena znanosti. To je svakako bio slučaj u antička vremena, to je svakako bio slučaj i do nastanka moderne fizike kao cjelovite realne znanosti koje se obično veže uz zadnju Galileovu knjigu, ali to u današnje vrijeme jednostavno nije i ne može biti slučaj.
Međutim, takva razmišljanja zaista nisu relevantno niti za znanost niti za filozofiju, jer svaka ima svoje područje djelovanja i za svaku postoji određeno mjesto u ljudskoj misli koje ne može biti zamjenjeno nekom drugom disciplinom. :)

_________________
Obras póstumas, divinas y humanas
avatar
Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by aben Thu 27 Sep - 22:50

Speare Shaker wrote:
aben wrote:

ča je to primat? ugljed ki su znanstvenici dobili u široj javnosti zbog tehnološkog napretka? irelevantno. filozofija obuhvaća znanost, znanost ne more obuhvatiti ni f od filozofije.
filozofija ne ovisi o filozofima u svakon treutku, ko ča znanost ne ovisi o znanstvenicima. nova znanstvena dostignuća su bila nerazumljiva, pa ča. poper je još pišo u postelju kad je šrodinger otkri jednadžbu, pa ipak je poper un ki je nacrto demarkaciju između znanosti i neznanosti. znanost to jednostavno ne more učiniti soma.

između znanosti i filozofije ne postoji pissing contest, ko ča ne postoji između religije i znanosti. mi moremo miriti koliki ugljed ima koja među sviton, ali to nišće ne minjo.  

Prvo kažeš da je znanost bez filozofije ništa, a onda da između znanosti i filozofije ne postoji pissing contest. 
Pa ne postoji, to ja nisam ni rekao, ali da se ipak prvo dogovoriš sam sa sobom prije nego izađeš sa tako tvrdim izjavama? :)
Da, znanost se ne bavi filozofijom jednostavno zato jer je metodologija znanosti puno uža, ali i stroža nego je to slučaj u filozofiji koja se ipak bavi puno širim, ali i manje discipliniranim promišljanjem, a posebno manje preciznim i čije je krajnje učinke puno teže uočiti i odrediti.
Filozofija se prije svega oslanja na logiku, ali također i na barem one temeljne spoznaje znanosti, pa tako ne možeš kreirati neku smislenu filozofiju na pretpostavci da je Zemlja oblika manje ili više ravne ploče.
Znanost sa druge strane ne ovisi o pretpostavkama filozofije nego samo o prikupljenim opažanjima i matematičkim modelima koji služe kod kreiranja određenih teorije, a koje naravno kasnije treba potvrditi opet opažanjima odnosno eksperimentima, ako se ne želi ostati na razini špekulacija, kako je to bio slučaj sa porodicom string teorija u fizici.
Filozofija se ipak bavi uglavnom samo obrisima znanosti ili kako sam rekao onim temeljnim spoznajama bez ulaženja u neke dublje intepretacije jer za to filozofi na prvom mjestu najčešće nemaju niti dovoljno specijaliziranog znanja niti drugih mentalnih kapaciteta, što ne znači da je njihov doprinos ljudskoj misli bezvrijedan, jer svakako ima svoje mjesto kako u području predviđanja budućih znanstvenih otkrića, tako i u dodatnim intepretacijama što sadašnja zapravo znače.
Ovdje ne treba smetnuti s uma i doprinos filozofije u intepretacijama podataka dobivenih u samim znanstvenim otkrićima, ali to je čisto onaj dio filozofije koji je usko vezan uz znanost. Kako je jedan od znanstvenika u CERN-u prepričano rekao, trebat ćemo oko dvije godine da izvedemo sve pokuse koje smo planirali, a onda još oko deset da intepretiramo što smo u tim pokusima zapravo dobili i kakvu to vrijednost ima, a čim imaš intepretaciju eto ti i filozofije neke vrste. Međutim, kako sam rekao, to je čisto ona vrsta filozofije usko povezana sa znanošću i koja izvan tog područja i nema neke samostalne posebne vrijednosti.
Činjenica da su nova znanstvena otkrića bila potpuno nerazumljiva filozofima (doduše i rijetkim znanstvenicima, ali među njima ih je ipak bilo) zapravo svjedoči kako filozofi nisu univerzalni geniji, a znanstvenici neki fizikalci koji samo obavljaju eksperimente kako bi potvrdili umovanja filozofa. Prezir prema fizičkom poslu u koji spada i obavljanje eksperimenata je inače jedan od glavnih razloga zašto su antički filozofi zazirali od takve prakse i sveli svoje aktivnosti na ono što bi se moglo nazvati čistim umovanjem, jer su fizički poslovi bili rezervirani za robove. Istina je da su neki od tih umnih ljudi došli takvom metodom i do zapanjujuće kreativnih riješenja (Demokrit) koja svoju vrijednost do neke granice imaju i u moderno doba, ali lako je zamisliti da bi takvih riješenja bilo puno više da su uz rijetke iznimke (Elejci) bili skloniji takvim fizičkim aktivnostima kao što su eksperimenti. Druga je priča što su eksperimente jako otežavala slaba dostignuća tehnologije u to vrijeme, ali vidi vraga, to je usko povezano sa slabom razinom razvijenosti znanosti, jer se razvoj tehnologije najbolje događa upravo uskom suradnjom sa znanošću. Filozofija je tu od slabe koristi, ako ne i beskorisna.
Dalje, to svjedoči i o tome kako filozofija nije nadređena znanosti kako se to nekada davno smatralo, nego da su znanost u moderno doba i filozofija ipak dvije posebne vrste misaonih aktivnosti. Svjedoči o tome kako filozofija ipak nije tako sjajna i bajna kako si ti to pokušao sugerirati.
To se itekako odrazilo i na filozofiju samu pa je zbog te evidentne nemoći da prati nova znanstvena otkrića zapala u veliku krizu u kojoj je pokušala drastično suziti izbor tema za koje je smatrala da je kompetentna baviti se njima i svela se na proučavanje jezika.
Srećom pa je i ta kriza prošla. :)
Da, Popper je raščistio neke ozbiljne dvojbe što znanost čini znanošću, koja su temeljna obilježja neke znanstvene teorije, a to znanost sama po sebi vjerojatno nikada ne bi uspjela, ali to ipak nije spriječilo znanstvenike, posebno fizičare da dođu do određenih revolucionarnih otkrića i prije Poppera (Einsteinove STR i OTR, Teorija velikog praska, kvantna mehanika itd.), nego im samo pomoglo da shvate koji je njihov optimalan krug djelovanja.
Nema sumnje da znanost ima puno veći ugled u ne samo širokim masama nego i u nekim intelektualnim elitama jednostavno zato jer je puno konkretnija i donosi opipljive rezultate, to sasvim sigurno možemo znati, dovoljno je napraviti odgovarajuće ankete i promatrati rezultate prikupljene u nekom vremenskom periodu.
Percepcija je otprilike takva da se uobičajeno smatra kako se filozofi regrutiraju iz redova onih koji nisu dovoljno sposobni da se bave znanošću, kao što se često misli da su filmski redatelji koji nisu sposobni režirati uspješne i dobre filmove osuđeni na predavanje po filmskim akademijama.
To je vjerojatno prilično površno promišljanje utemeljeno je generalizacijama, ali je široko rasprostranjeno i bojim se da to nije slučaj bez jakih razloga.
No, svakako je potpuno promašeno reći u neka novija vremena da je filozofija nadređena znanosti. To je svakako bio slučaj u antička vremena, to je svakako bio slučaj i do nastanka moderne fizike kao cjelovite realne znanosti koje se obično veže uz zadnju Galileovu knjigu, ali to u današnje vrijeme jednostavno nije i ne može biti slučaj.
Međutim, takva razmišljanja zaista nisu relevantno niti za znanost niti za filozofiju, jer svaka ima svoje područje djelovanja i za svaku postoji određeno mjesto u ljudskoj misli koje ne može biti zamjenjeno nekom drugom disciplinom. :)

to nisu oprečne stvori, pa da bi mi se valjalo dogovorati;
tehnologija stoji na škini znanosti, znanost stoji na škini filozofije a filozofija stoji na škini stvarnosti. tehnologije bez znosti ne bi bilo, znanosti bez filozofije ne bi bilo i filozofije bez stvarnosti ne bi bilo.
nemo pissing kontesta, filozofija ni nadređena znanosti, ona joj prethodi. to sve ne znoči da znanost ne utječe na filozofiju, ili tehnologijana znanost.
ki je genijalniji, genijalni znanstvenik ili genijalni filozof, to mi je teško reći, ali kad bi me natirali reko bi genijalni filozof iz jednostavnog razloga ča je njegovo područje šire.
ča se tiče ugljeda, tehnologija imo nojveći, pa znanost, pa filozofija, pa stvarnost. meni je to nekako logično; to je tako jer su ljudi blesavi, tribalo bi biti baš obrnuto.

loša filozofija je dobra filozofija, jer će neko možda hotiti pokozati zoč je nešto loše loše, ča znoči da je unda to loše potaklo nešto dobro. jo sun dumboko uvjeren u korisnost flat earth societyja i s prijeziron gljedun pristaše falsifikazionizma kako odmahuju rukun na njihove teze. falsificiroj, pizda ti materina, a ne frkćeš (ne ulazeći u činjenicu da je već sve falsificirono:).
ljudi zaburavljaju da novi ljudi svake generacije moraju prolaziti sve iznova. sve.







_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34669
2014-04-16


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Guest Thu 27 Sep - 23:02

Denkverbot - Page 5 1l5733
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by kic Fri 28 Sep - 8:12


https://www.globalgreyebooks.com/

ima dosta dobrih naslova ovdje, hoćemo čitat neku u isto vrijeme?
kic
kic
Admin

Male
Posts : 46915
2014-04-10


https://www.ex-iskon-pleme.com

Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Fri 28 Sep - 8:25

aben wrote:
tehnologija stoji na škini znanosti, znanost stoji na škini filozofije a filozofija stoji na škini stvarnosti. tehnologije bez znosti ne bi bilo, znanosti bez filozofije ne bi bilo i filozofije bez stvarnosti ne bi bilo.

Tehnologija uglavnom stoji na škini znanosti, bar kad je riječ o modernoj tehnologiji, jer za kontroliranu upotrebu vatre u davna vremena znanost nema nikakvih zasluga jer tada nije niti postojala. :) Mnoge stare tehnologije su nastale na škini obične snalažljivosti ljudi i primjeni metode pokušaja i promašaja.
Znanost je nekada ležala na škini filozofije, ali danas više to uglavnom nije slučaj, jer je filozofija bila potpuno nemoćna predvidjeti kvantnu mehaniku.
Zaboga, nije joj bilo uopće jasno o čemu se tu radi! :) Kao doduše niti mnogim fizičarima, ali fizika je tu ipak u debeloj prednosti u odnosu na filozofiju.
Filofofija je u stanju predvidjeti neke više intuitivne znanstvene spoznaje, a rekao bih ponajviše one tehnološke proboje. To doduše često radi i SF i ona grana književnosti koju nazivamo futurizam. Zbog maštovitosti orginalnih autora TOS Star Trek serijala danas imamo neka već dobro poznata tehnološka dostignuća koja nisu doumili filozofi nego obično SF književnici. Najavili su doduše i neke više znanstvene spoznaje pa se tako Alcubierre drive (warp pogon) više ne smatra SF-om nego posve mogućom tehnologijom iza koje stoji itekako relevantno znanstveno objašnjenje do nedavno posve nepoznato.
Ti bi vjerojatno rado rekao kako je domišljati individualni pragmatični kapitalizam (SF) odnio još jednu pobjedu nad tromim državno kontroliranim socijalizmom (filozofija). :D 
Znanost je dakle dijete filozofije, bez filozofije ne bi bilo niti znanosti pa dilema što je bilo prije, filozofija ili znanost ne postoji. 
Prije je bila filozofija. :)
Međutim, sada je to dijete već odavno odraslo, sazrelo i ne ovisi egzistencijalno o filozofiji nego živi svoj manje više samostalni život. Dobro, ponekad se posavjetuje sa filozofijom jer ona znanosti ipak može i to povremeno i čini, dati neki koristan savjet. :)
Filozofija ne stoji na škini stvarnosti, to zapravo čini znanost. :)
Filozofija stoji na škini našeg misaonog procesa odnosno naše percepcije stvarnosti i svijesti o istoj. :)
Mislim dakle filozofiram dakle percepiram i razvijam svijest o toj svojoj percepciji dakle postojim. :)
Ne trebam niti navoditi da je ta filozofijska percepcija bila često tragikomično udaljena od stvarnosti pa je jedan od najznamenitijih filozofa u povijesti sam The Philosopher (tako su ga uobičajeno nazivali u srednjem vijeku) Aristotel percipirao kako je srce temeljni organ ljudskog mišljenja i zastupao geocentričnu hipotezu.
Te je njegove zablude kasnije demantirala znanost, nije filozofija. :)
Doduše, tu bi činjenicu prije ili kasnije shvatio neki posebno znanstveno vudreni filozof, ali vjerojatno ipak puno kasnije nego je to učinila znanost ili u slučaju funkcioniranja Sunčevog sustava astronomija kao prethodnica moderne fizike.
Doduše, to je učinila tek kada je dobila dovoljno dobre teleskope za što je ipak najzaslužnija tehnologija, ali tehnologija one vrste iza koje je stajala znanost, a ne ona elementarna domišljatost poput one koja nas je dovela do kontrolirane upotrebe vatre. :)
Stvarnosti bi svakako bilo i bez filozofije i bez znanosti, jer stvarnost realno postoji, znanost samo razotkriva kako stvarnost funkcionira,  filozofija općenito promišlja o njoj, a autori SF ili samo F književnih uradaka maštaju, često bez ikakvih dodirnih točaka sa stvarnošću samom, ali i ćorava kokoš nabode poneko zrno, a kako neće ona koja je ipak upoznata sa ponekom znanstvenom spoznajom kao što je to bio slučaj sa autorima TOS serijala. :)

_________________
Obras póstumas, divinas y humanas
avatar
Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Fri 28 Sep - 8:25

Gnječ wrote:Denkverbot - Page 5 1l5733

Težak je život vas indolentnih mediokriteta. :)

_________________
Obras póstumas, divinas y humanas
avatar
Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by aben Fri 28 Sep - 8:36

kic wrote:
https://www.globalgreyebooks.com/

ima dosta dobrih naslova ovdje, hoćemo čitat neku u isto vrijeme?
nis još otvaro poveznicu,
al a book is way overdue,

im in.

prvo moremo kandidirati naslove a unda će se 
članovi, svi osin jednog, dogovorit koja knjiga korespondiro iskin brojen, a ot jedun će zavrtiti random number generator i tako odrediti naslov.

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34669
2014-04-16


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Fri 28 Sep - 8:38

aben wrote:
ki je genijalniji, genijalni znanstvenik ili genijalni filozof, to mi je teško reći, ali kad bi me natirali reko bi genijalni filozof iz jednostavnog razloga ča je njegovo područje šire.
ča se tiče ugljeda, tehnologija imo nojveći, pa znanost, pa filozofija, pa stvarnost. meni je to nekako logično; to je tako jer su ljudi blesavi, tribalo bi biti baš obrnuto.

Genijalnost ne ovisi nasušno o širini područja o kojem se promišlja ili koje se istražuje. Genijalan čovjek može biti takav i na vrlo uskom području. Uska specijalizacija je jedno od glavnih obilježja moderne znanosti u kojoj je itekako prisutna i genijalnost.
Univerzalni geniji najčešće nisu bili filozofi. Klasični primjer jednog takvog je bio Leonardo, a on nije napisao neko znamenito filozofsko djelo, nije ostao zapamćen po genijalnoj filozofiji. 
Bio je zapravo prije svega genijalni umjetnik, zatim izumitelj odnosno inženjer, iza njegovih izuma su stajali matematički proračuni, čak se ne može reći da je bio genijalni znanstvenik, jer je u matematici bio uglavnom samouk, a matematika je njegova dodirna točka sa oficijelnom znanošću toga doba.
Ono što njega čini genijalnim odnosno univerzalnim genijem jeste širina područja kojim se tako uspješno bavio i to zamisli bez nekog značajnog formalnog obrazovanja. :)
Čovjek je bio sinonim za talent, a kako se bavio jednim područjem, dobio je informacije koje su mu olakšavala da se kompetentno bavi i nekim sličnim i krug je bio zatvoren.
Doduše, to ne bi išlo bez njegove silne radoznalosti koja ga je upućivala da se bavi raznim područjima, a netko manje ili više zloban bi rekao kako ne bi išlo da je imao svoju obitelj, ženu i djecu, jer mu jednostavno ne bi ostalo dovoljno slobodnog vremena za utaživanje gladi vlastite radoznalosti.
To je vjerojatno i malo pretjerana ocjena jer su postojali i univerzalni geniji koji su imali vlastite obitelji. 
Primjer takvog je sportaš, estet i znanstvenik Žarko Dolinar koji je doduše pred sam kraj života priznao u jednom razgovoru za neki časopis kako je zbog svog rada na raznim područjima i posebno u znanosti teško patio njegov obiteljski život i da je to ono što ga najviše žalosti.
Težak je život univerzalnih genija, makar im barem manje ili više nikada nije dosadno.

_________________
Obras póstumas, divinas y humanas
avatar
Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Fri 28 Sep - 8:56

aben wrote:
loša filozofija je dobra filozofija, jer će neko možda hotiti pokozati zoč je nešto loše loše, ča znoči da je unda to loše potaklo nešto dobro.

Maguse Philosophuse jes' to ti? :)
Sigurno se sjećaš sa Religije starog foruma tog po njegovim vlastitim riječima duhovnjaka koji je u skladu sa religijskom/duhovnjačkom zajednicom kojoj je pripadao (rosenkreuzeri - o tome imam pouzdanu informaciju iz izvora koji naravno neću imenovati) promovirao primjenu principa zla kao onoga koji će dovesti do ultimativnog dobra.
Ostao je zapamćen i po nekom vjerojatno potpuno benignom udvaranju ženama nekih forumaša što na kraju kako izgleda nije završilo dobro po njega, ali o tome nemam direktnih spoznaja, samo nagađam. :)
Kao, ljudi ne znaju što je dobro dok ne upoznaju zlo, pa što više zla misliš i činiš odnosno namjeravaš činiti, zapravo ćeš u konačnici počiniti više dobra.
To naravno demantira cijela povijest, prošlost i sadašnjost cijelog čovječanstva i ljudskog roda. To demantira i propast empirizma kao isključive metode ljudske spoznaje što više ne zastupa niti jedna iole ozbiljna škola mišljenja, pa nije badava ona narodna koja kaže da budala uči na vlastitim pogreškama, a pametan na tuđim.
Druga je priča što smo svi mu budale do neke granice, jer najbolje učimo na vlastitim, ali ipak manje ili više svi učimo i na tuđim pogreškama. Dapače, nismo ih skloni samo tako ponavljati kao zadnje budale.
Ukratko, nije neophodno živjeti zlo da bi se naučilo koliko je pogrešno pa i pogubno, do informacija se u tom smislu itekako može doći i dolazi i na druge manje pogubne načine.
No, kako sam već ranije rekao na onoj temi Razmišljanja forumskog wannabe Sokrata. a zapravo ljubitelj hohštaplera kao što je Sitchin i sličnih, ne postoji samo nazovimo je tako pozitivna duhovnost. Itekako postoji i ona negativna, koja se kao takva pokazuje u nekoj ukupnosti djela koje producira.
Loša filozofija dakle ipak nije dobra filozofija, jer da je dobra onda bi se dobrom i nazivala. :p
No, istina je ovo što kažeš dalje, da po onoj narodnoj u svakom zlu leži i neko dobro ili barem potencijal za ostvarenje nekog dobra, ali kako sam već ranije rekao, postoje ako ne pouzdanije, a ono svakako puno lakše i efikasnije metode do spoznaje dobra i zla koje se svode na učenje od drugih, od njihovih pogrešaka ali i dostignuća.
Sadašnje generacije stoje na škini onih prehodnih. :)


Last edited by Speare Shaker on Fri 28 Sep - 9:00; edited 3 times in total

_________________
Obras póstumas, divinas y humanas
avatar
Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by aben Fri 28 Sep - 8:58

Speare Shaker wrote:
aben wrote:
tehnologija stoji na škini znanosti, znanost stoji na škini filozofije a filozofija stoji na škini stvarnosti. tehnologije bez znosti ne bi bilo, znanosti bez filozofije ne bi bilo i filozofije bez stvarnosti ne bi bilo.

Tehnologija uglavnom stoji na škini znanosti, bar kad je riječ o modernoj tehnologiji, jer za kontroliranu upotrebu vatre u davna vremena znanost nema nikakvih zasluga jer tada nije niti postojala. :) Mnoge stare tehnologije su nastale na škini obične snalažljivosti ljudi i primjeni metode pokušaja i promašaja.
Znanost je nekada ležala na škini filozofije, ali danas više to uglavnom nije slučaj, jer je filozofija bila potpuno nemoćna predvidjeti kvantnu mehaniku.
Zaboga, nije joj bilo uopće jasno o čemu se tu radi! :) Kao doduše niti mnogim fizičarima, ali fizika je tu ipak u debeloj prednosti u odnosu na filozofiju.
Filofofija je u stanju predvidjeti neke više intuitivne znanstvene spoznaje, a rekao bih ponajviše one tehnološke proboje. To doduše često radi i SF i ona grana književnosti koju nazivamo futurizam. Zbog maštovitosti orginalnih autora TOS Star Trek serijala danas imamo neka već dobro poznata tehnološka dostignuća koja nisu doumili filozofi nego obično SF književnici. Najavili su doduše i neke više znanstvene spoznaje pa se tako Alcubierre drive (warp pogon) više ne smatra SF-om nego posve mogućom tehnologijom iza koje stoji itekako relevantno znanstveno objašnjenje do nedavno posve nepoznato.
Ti bi vjerojatno rado rekao kako je domišljati individualni pragmatični kapitalizam (SF) odnio još jednu pobjedu nad tromim državno kontroliranim socijalizmom (filozofija). :D 
Znanost je dakle dijete filozofije, bez filozofije ne bi bilo niti znanosti pa dilema što je bilo prije, filozofija ili znanost ne postoji. 
Prije je bila filozofija. :)
Međutim, sada je to dijete već odavno odraslo, sazrelo i ne ovisi egzistencijalno o filozofiji nego živi svoj manje više samostalni život. Dobro, ponekad se posavjetuje sa filozofijom jer ona znanosti ipak može i to povremeno i čini, dati neki koristan savjet. :)
Filozofija ne stoji na škini stvarnosti, to zapravo čini znanost. :)
Filozofija stoji na škini našeg misaonog procesa odnosno naše percepcije stvarnosti i svijesti o istoj. :)
Mislim dakle filozofiram dakle percepiram i razvijam svijest o toj svojoj percepciji dakle postojim. :)
Ne trebam niti navoditi da je ta filozofijska percepcija bila često tragikomično udaljena od stvarnosti pa je jedan od najznamenitijih filozofa u povijesti sam The Philosopher (tako su ga uobičajeno nazivali u srednjem vijeku) Aristotel percipirao kako je srce temeljni organ ljudskog mišljenja i zastupao geocentričnu hipotezu.
Te je njegove zablude kasnije demantirala znanost, nije filozofija. :)
Doduše, tu bi činjenicu prije ili kasnije shvatio neki posebno znanstveno vudreni filozof, ali vjerojatno ipak puno kasnije nego je to učinila znanost ili u slučaju funkcioniranja Sunčevog sustava astronomija kao prethodnica moderne fizike.
Doduše, to je učinila tek kada je dobila dovoljno dobre teleskope za što je ipak najzaslužnija tehnologija, ali tehnologija one vrste iza koje je stajala znanost, a ne ona elementarna domišljatost poput one koja nas je dovela do kontrolirane upotrebe vatre. :)
Stvarnosti bi svakako bilo i bez filozofije i bez znanosti, jer stvarnost realno postoji, znanost samo razotkriva kako stvarnost funkcionira,  filozofija općenito promišlja o njoj, a autori SF ili samo F književnih uradaka maštaju, često bez ikakvih dodirnih točaka sa stvarnošću samom, ali i ćorava kokoš nabode poneko zrno, a kako neće ona koja je ipak upoznata sa ponekom znanstvenom spoznajom kao što je to bio slučaj sa autorima TOS serijala. :)

metoda pokušaja i pogrešaka,  snalažljivost, a borami i nabijanje zrna svu sve znanstveni alati.
filozofija uopće ne moro predvidjati, svaćati ča čini srce, dovati (točne) odgovore. ona je nojjača kad postavlja pitanja.

dopušćan analogiju s diteton, i da je dite sa izreslo i da je potentno u iznosu u kojen to filozofija nikad neće biti  izmedju ostalog jer ni ne pretendiro to biti, ali narav stvori je da je to samo dite, i da se zno ki je tote otac, a ki sin. smišno je usporedjivati dosege znanosti i dosege filozofije da bi se pokozalo kako je znanost nadresla filozofiju na nočin da se za mjernu jedinicu uzimaju znanstvena postignuća.to je ko da se u raspravi znanost ili religija za kriterij primata uzimo ki od toga dvoje doje bolje odgovore na pitanje kako živiti s bogom.


uglovnomu, za načiniti (bilokakov i biloka)  tehnološki skok, čovik će koristiti znanost, za načiniti znanstveni skok, čovik će koristiti filozofiju.
kako to još morin reći?
nije svaka filozofija znanost, nije svaka znanost (ne rezultiro) tehnologija. ali svaka tehnologija je znanost i svaka znanost je filozofija.

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34669
2014-04-16


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Speare Shaker Fri 28 Sep - 9:06

aben wrote:
ljudi zaburavljaju da novi ljudi svake generacije moraju prolaziti sve iznova. sve.

Niti govora. :)
Prolaze doduše iznova korz sve procese kroz koje svi moramo proći, pa tako prolaze kroz rođenje, odrastanje, zrelost, starenje i smrt, a koji su u suštini uvijek isti, no to je previše općenito da bismo mogli doći do zaključka da prolaze baš kroz sve iznova što su prolazile prethodne generacije. Ne može se na temelju tako nečeg općenitog povući neka precizna  i upotrebljiva korelacija.
One su nam ipak ostavile neko naslijeđe pa mi ne moramo prolaziti puno toga neugodno što su oni prolazili, samo je u tome svemu problem što mi samo ne učimo iz njihovih pogrešaka i mana. Neke i uporno iznova ponavljamo, a bome nam se događaju i neke naše orginalne kroz koje prethodne generacije nisu prolazile.

_________________
Obras póstumas, divinas y humanas
avatar
Speare Shaker

Posts : 27310
2016-11-04


Back to top Go down

Denkverbot - Page 5 Empty Re: Denkverbot

Post by Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

Page 5 of 50 Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 27 ... 50  Next

Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum