ex-iskon-pleme
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Condicio humana

Page 2 of 5 Previous  1, 2, 3, 4, 5  Next

Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 16/4/2014, 21:19

Jesu li ljudska bića po prirodi dobra ili loša?
Jesmo li, kao vrsta, u proteklim stoljećima, svjedočili moralnom uzdizanju ili padu?
Ima li osnove da budemo optimistični u vezi budućnosti?

Možemo li se nadati da će nasilje biti sve rjeđe; da će nestati?
To su neka od pitanja koja u svojoj novoj knjizi od 800 stranica, "The Better Angels of Our Nature: Why Violence Has Declined", postavlja Steven Pinker, priznati profesor psihologije s Harvarda, kojem je na hrvatski jezik prevedena knjiga "Prazna ploča", a uskoro bi, također u nakladi Algoritma, trebala biti prevedena i ona naziva "Tkivo misli".


No Pinker tu ne staje s pitanjima. Što dugujemo prosvjetiteljstvu? Postoji li veza između pokreta za ljudska prava i onoga za prava životinja?
Zašto su stope ubojstava veće u južnim državama Amerike nego u sjevernima?
Je li nasilje nasljedno?
Može li se pad nasilja u nekim društvima pripisati genetičkim promjenama među njegovim članovima?
Kako je predsjednikov kvocijent inteligencije povezan s ratnim pogibijama u sukobima u koje su Sjedinjene Države upetljane?
Postajemo li pametniji?
I, je li pametniji svijet ujedno i bolji?


Da bi pronašao odgovore na ta pitanja, piše New York Times, Pinker je posegnuo za nedavnim povijesnim, psihološkim, ekonomskim i sociološkim istraživanjima.
Središnja teza "Boljih anđela" jest da je naše vrijeme manje nasilno, manje okrutno i mnogo mirnije nego bilo koje prijašnje razdoblje ljudske egzistencije.
Pod smanjenjem nasilja misli se na smanjenje nasilja u obitelji, onoga u susjedstvu, između plemena i država.
Ljudi koji danas žive imaju manje šanse umrijeti nasilnom smrću.


Pretpostavljajući da će mnogi biti skeptični prema njegovoj hipotezi, Pinker u šest poglavlja navodi činjenice koje je dokazuju.
Prema posmrtnim ostacima koje su pronašli arheolozi, 15 posto prethistorijskih ljudi umrlo je nasilnom smrću, od ruke drugoga ljudskog bića.
Statistika je slična i onoj u zajednicama koje su se bavile lovom i skupljanjem hrane. Među društvima koja su već bila uređena u države, najveću stopu nasilne smrtnosti imao je astečki Meksiko, u kojem je 5 posto stanovništva bilo ubijeno.
Od drugih ljudi, naravno. U Europi, čak i u najkrvavijim periodima – u 17. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća – nasilnom smrću nije umrlo više od tri posto stanovništva.
Iznenađujuće, zar ne? Niste to očekivali.


Također, Pinkerovo istraživanje potvrđuje teoriju engleskog filozofa Thomasa Hobbesa da je život, bez države, najčešće "gadan, brutalan i kratak".
Državni monopol koji legitimno koristi silu, potvrđuju statistike, zapravo smanjuje prilike za nasilje.
Pinker to naziva "procesom pacifikacije".


Ne samo da se s vremenom smanjila smrtnost u ratovima, nego se smanjio i broj ubojstava
.
Čak su i ti prethistorijski ljudi, poput recimo Inuita, koje su antropolozi opisivali kao "nježne", statistički gledajući, bili podjednako "ubojiti" kao, primjerice, ljudi u današnjem Detroitu.
Šanse da budete ubijeni, ako živite u Europi, danas su vam manje od desetine, a u nekim zemljama i petnaestine, odnosno jednake su onima kakve bi bile da ste živjeli prije 500 godina.
Čak su i u Sjedinjenim Državam pale stope ubojstava, što je posljedica "procesa civilizacije", kaže Pinker.
Taj je pojam posudio od sociologa Norberta Eliasa, a riječ je o konsolidaciji državne moći nad feudalcima i učinku širenja trgovine. Naslanjajući se na tu hipotezu, Pinker objašnjava da je stopa ubojstava u južnim državama SAD-a veća nego u sjevernima, jer su južnjaci manje skloni prihvatiti državni monopol na silu.


Tijekom razdoblja prosvjetiteljstva, u Europi 17. i 18. stoljeća, usvojena je još jedna važna promjena. Ljudi su počeli sa sumnjom gledati na oblike nasilja koji su prije bili uzimani zdravo za gotovo: ropstvo, mučenje, despotizam, dvoboje i ekstremne oblike okrutnog kažnjavanja.
Počeo se čak podizati i glas protiv nasilja nad životinjama. Tu fazu Pinker naziva "humanitarnom revolucijom".

Sve vam se ovo čini klimavo kad se sjetite početka 20. stoljeća i dva svjetska rata?
Pinker ima odgovor i na to.
U 13. stoljeću, u brutalnim mongolskim osvajanjima pobijeno je oko 40 milijuna ljudi, što nije toliko mnogo manje od 55 milijuna ljudi koliko ih je poginulo u Drugom svjetskom ratu. Pritom je važno naglasiti da je u 13. stoljeću na zemlji živjela tek sedmina današnje populacije.

Od 1945. godine ušli smo u razdoblje, tvrdi Pinker, "dugotrajnog mira" – već 66 godina velike sile, razvijene nacije i njihovi zapovjednici nisu se međusobno borili.
Naravno, nismo u aposlutnom miru, dovoljno se sjetiti Afganistana, no dramatično se, kaže Pinker, smanjio broj organiziranih sukoba, uključujući građanske ratove, genocide, represije i terorizam.
Teško je u to povjerovati, no Pinker u knjizi i za to podastire statistiku.


Što nas je okrenulo tom mirnodopskom trendu, osim pojave i opstanka organiziranih država?
Pitanje posebno izazovno za autora koji se već dugo bori protiv hipoteze kako se rađamo kao "prazne ploče", na kojima onda kulturno okruženje i obrazovanje ispisuje karakter i sklonost prema dobru i zlu.
U prijašnjim knjigama, Pinker je tvrdio kako je evolucija, u osnovnim crtama, oblikovala naš mozak, pa time i naše kognitivne i emotivne sposbnosti. Otuda nam, kaže, i naši "unutarnji demoni", ali i "bolji anđeli naše prirode" (inače, to su riječi Abrahama Lincolna), zbog kojih smo smireni i kooperativni.
Naše materijalne okolnosti, u kombinaciji s kulturološkim utjecajima, određuju hoće li prevladati jedni ili drugi.


U konačnom zaključku Pinker kaže kako je državni monopol na nasilje, kao i širenje trgovine, što nas silom prilika čini kooperativnima, svakako dovelo do toga da smo danas kao vrsta manje agresivni.
Pomogla je i činjenica da su se žene izborile za svoja prava i da su danas ravnopravni članovi društva, barem u većini zemalja, jer one donose umirujući utjecaj.
Pinker, međutim, vjeruje i kako je izum tiskarskog stroja pomogao da se prošire ideje humanitarne revolucije, posebno knjige poput "Čiča Tomine kolibe" i "Olivera Twista", zahvaljujući kojima smo se mogli zamisliti u nečijoj tuđoj, nesretnijoj koži.


I još nešto je utjecalo – postajemo pametniji.


Pinker tu tvrdnju argumentira nečime što naziva "Fylnnovim učinkom".
Naime, otkako je filozof James Flynn prvi put predstavio test inteligencije, rezultat onih koji ga rješavaju u prosjeku se sve više povećava. Prosječan kvocijent inteligencije, prema definiciji, iznosi 100 bodova, no kad bi se današnji prosječni tinejdžer vratio u 1910. godinu i rješavao tadašnji test, njegov rezultat ne bi bio 100, nego 130, što bi bio bolji rezultat od 98 posto onih koji su ga tada rješavali.
To se ne može protumačiti porastom obrazovanja, jer se test inteligencije može dobro riješiti i bez te vrste vještina.
Riječ je o moći apstraktnog razmišljanja.
Jedno je objašnjenje da smo danas bolji u rješavanju testova zato što živimo u okruženju bogatom simbolima. Sam Flynn vjeruje da je to stoga što se "proširio" znanstveni način razmišljanja.

Pinker vjeruje da nas je bolja sposobnost apstraktnog razmišljanja dovela do toga da se možemo izdvojiti iz svoje trenutne situacije, od naše osobne perspektive, i postaviti naše ideje u mnogo apstraktniji, univerzalniji okvir.
To, zauzvrat, vodi k boljem moralnom kompasu, uključujući i izbjegavanje nasilja. Takva vrsta rezoniranja posebno je napredovala u prošlom stoljeću. Kao dokaz iznosi i sljedeći podatak – što je kvocijent inteligencije američkih predsjednika bio veći, to je bilo manje smrti u vojnim sukobima u kojima su sudjelovale Sjedinjene Države.

Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by genitalni_herpes 16/4/2014, 21:27

zgodno...tek sam počeo čitat Praznu ploču - i teško nalazim vremena da fino legnem i čitam jer ne želim odsutno čitat ko što mogu tu na forumu...uf..naravno fino je vijdeti probrane "isječke"...a vidim trebat će nabavit i drugu knjigu kad bude bilo prilike..
genitalni_herpes
genitalni_herpes

Male
Posts : 539
2014-04-11


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 16/4/2014, 23:33

tahebo wrote:čovjek je privremeno stanje ili koncept, neodrživo na dulji rok.

Na dulji rok je i kompletan naš materijalni svemir neodrživo privremeno stanje odnosno koncept. Princip je isti, pitanje je samo duljine roka.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 18/4/2014, 16:10

tahebo wrote:

Ja nisam optimista, više tebe vidim tako. Ne vjerujem da uopće postoje takvi "čimbenici" jer čovjek je privremeno stanje ili koncept, neodrživo na dulji rok. Jedina dva moguća puta su, za svakog pojedinca naravno, ili osobna devolucija (duhovna pa nadalje materijalna) ili nadilaženje povezanosti s tim stanjem i prijelaz na neki viši nivo funkcioniranja koji nije nužno kompatibilan sa zakonima univerzuma koji poznajemo. Društva ili civilizacije samo su vremenski presjeci dominantnih sinergija tih osobnih procesa. Kakvo je stanje trenutno, kako sam rekao, vidi se iz priloženog.

 

Ja jesam optimista, jer smatram da se svaki čovjek može promijeniti na bolje, izabrati put duhovne evolucije, a ne devolucije, kako ti kažeš.
Jednom je Speare izrekao jednu tvrdnju koja mi se čini istinitom, otprilike: "...reci mi u kojeg boga vjeruješ pa ću ti reći kakav si čovjek.."

Ili kao što kaže Max Scheler:

"Čovjek, prije nego što je on ens cogitans ili ens volens, jest ens amans. Punina, odstupnjevanost, diferenciranost, snaga njegove ljubavi omeđuje puninu, funkcijsku specifikaciju, snagu njegovoga mogućeg duha i snagu njemu mogućeg raspona u kontaktu s univerzumom. Od svih tih opstojećih ljubljenjadostojnosti, čije bitnosti a priori omeđuju faktička dobra, koje su pristupne njegovoj snazi shvaćanja, njemu je samo jedan dio bitnosno pristupan. Ovaj je dio određen vrijednosnim kvalitetama i vrijednosnim modalitetima, koje čovjek uopće, pa zato i na bilo kojim stvarima može zahvatiti. Ne određuju i ne ograničuju njemu spoznatljive stvari i njihova svojstva njegov svijet vrijednosti, nego njegov vrijednobitnisvijet jest taj koji omeđuje i određuje onaj za njega spoznatljivi bitak i te ga kao neki otok izdiže iz mora bitka.

Uz što je vezana njegova duševnost, tu je za njega vazda "jezgra" tzv. "biti" stvari. A "prividnim" i "izvedenim" vazda će mu izgledati ono što se od ovoga predmeta udaljuje. Njegov faktički ethos, tj. pravila njegovoga pretpostavljanja i zapostavljanja vrijednosti, određuje također strukturu i sadržinu njegovoga svjetonazora, njegove spoznaje svijeta, njegovoga mišljenja svijeta, uz to njegovu volju predavanja stvarima i vladavine nad stvarima. 

To važi za individue kao i za rase, nacije, kulturne krugove, za narode i familije, za partije, klase, kaste, staleže. Unutar ljudski svevažećeg vrijednosnoga poretka svakoj su partikularnoj formi onoga ljudskoga doznačeni određeni kvalitetni krugovi vrijednosti i samo njihova harmonija, njihovo sebezglabanje u izgradbi jedne zajedničke svjetske kulture može uspjeti prikazati cijelu veličinu i prostranstvo ljudske duševnosti."
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 18/4/2014, 16:15

tahebo wrote:


...

Nostalgično si me samo podsjetila na moje početke na net.hr-u kad sam se svadio upravo s jungfu-om, ponekad s r.n. glede "humanizma", no ne bih više.

Budi dobro.  :) 

A ti si mene podsjetio na jednu davnu Saudadinu temu, "Homo amans" , koja se razvojem diskusije pretvorila u "homo satanicus"... O čovjeku i njegovim mogućnostima razumijevanja bitka ipak mislim kao o ens amansu.  :) 
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 18/4/2014, 17:45

metilda wrote:Jednom je Speare izrekao jednu tvrdnju koja mi se čini istinitom, otprilike: "...reci mi u kojeg boga vjeruješ pa ću ti reći kakav si čovjek.."

 U kakvog.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 19/4/2014, 08:35

speare_shaker

Na dulji rok je i kompletan naš materijalni svemir neodrživo privremeno stanje odnosno koncept.

Citat:

"Materija atomskih jezgri dugoročno nije stabilna, jer prema još doduše nepotvrđenim ujedinjenim teorija­ma međudjelovanja elementarnih čestica, koje su temelj i kozmičkoj inflaciji, protoni će se raspasti s poluvremenom raspada od oko 1033 godina.
Protoni su vrtložne lopte od dva up-kvarka i jednog down-kvarka kao i kvanta po­lja, gluona koji ih povezuju.
Zbog svoje kvantne prirode, ovi sastavni dijelovi se mogu na kratko vrijeme pretvoriti u druge čestice, ali ako njihova energija nadmašuje onu protona, moraju se opet ujediniti unutar neodređenosti vremena.
Zakon o očuvanju energije pritom djeluje kao strogi revizor računa koji se uvijek brine za to da konač­ni račun bude u redu.
Ako je zbroj njihovih masa manji, raspad može biti konačan.
S preostalom energijom nove čestice se udaljuju jedna od druge. Kod protona, kvarkovi se prema spomenutoj teoriji svakih 1033 godina pretvaraju u jednu česticu (neutralni pion) i jedan pozitron (antičestica elektrona). Ove ∏0 čestice se raspadaju u djeliću sekunde na dva visokoenergijska fotona ili na po jedan foton, elektron i pozitron.
Čitav proces raspada je načelno reverzibilan, ali s napredovanjem vremena postaje sve ma­nje vjerojatno da se novonastale čestice ikada opet nađu i ponovno spoje.
Tendencija prema onom vjerojatnijem je — kao što
je Ludwig Boltzmann tumačio drugi zakon termodinamike - ona koja čini tijek vremena ireverzibilnim.
Iz zaigranog ključanja kaotičnog vakuuma nastaje prije­teća zbilja. Bez protona su nestabilni i neutroni, a time i sve atomske jezgre.
S protonom se raspadaju svi gradivni dijelovi našeg makrokozmosa. Nakon otprilike dvjesto po­luvremena raspada, za vjerojatno 1035 godina, raspast će se posljednji nukleon.
Materija svemira će dalje postojati kao rijetki plin od fotona i leptona, prije svega elektrona, pozitrona i neutrina, koji će obavijati kostur supermasivnih crnih rupa.
Vjerojatno ni crne rupe neće biti stabilne i isijat će cjelo­kupnu energiju prikupljenu u svojoj masi dok potpuno ne nestanu.
Proces koji je 1974. predložio Stephen Hawking počiva na kvantnomehaničkom efektu na temelju kojeg se čestice - prije svega fotoni — mogu »provući« ispod ruba crne rupe, budući da je njihov položaj neodređen.
Proces je tako spor da će trajati 10100 godina dok se neka velika crna rupa s masom galaktike izgubi u zračenju."

Kraj citata.

"Budućnost svemira"; Arnold Benz; str. 175.-177.



avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 19/4/2014, 08:38

avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 19/4/2014, 08:58

Citat:

     "Da i svemir naposljetku mora umrijeti, znali su već znanstvenici 19. stoljeća.
Charles Darwin je u svojoj Autobiografiji opisao tjeskobu koju je uzrokovalo spoznavanje te važne, ali turobne činjenice:

"Kad vjerujete, kao što ja vjerujem, da će čovjek u dalekoj budućnosti biti mnogo savršenije biće nego što je sada, jednostavno je nezamislivo da je zajedno s drugim inteligentnim bićima osuđen na posvemašnje uništenje nakon tako dugotrajna napretka."


     Matematičar i filozof Bertrand Russell napisao je da ideja konač­nog uništenja čovječanstva uzrokuje "nesavladiv očaj". U jednom od najturobnijih odlomaka koji je ikad napisao neki znanstvenik, Russell kaže:

     "Da je čovjek posljedica uzroka koji ne navješćuju svoj kraj; da su njegovo podrijetlo, razvoj, nade i strahovi, ljubav i vjerovanje samo rezultat slučajnih susreta atoma; da nikakva vatra, junaštvo ili snaga misli i osjećaja ne može sačuvati život poslije smrti; da su napori svih naraštaja, težnje i nadahnuća, sve blještavilo ljudskog genija osuđeni na izumiranje u sveobuhvatnoj smrti Sunčeva sustava te da cijeli hram ljudskih postignuća mora neizostavno biti pokopan pod ostacima ruševina svemira - sve to, premda možda još nije nedvojbeno, toliko je sigurno da ne može postojati filozofija koja niječe te činjenice. Tek na ustroju tih istina, samo na čvrstim temeljima nesavladiva očaja, možemo osigurati boravište duše."

(2 Citirano u djelu Heinza Pagelsa, Savršena simetrija: potraga za početkom vremena (Perfect Symmetry: The Search for the Beginning of Time; New York: Bantam, 1985.), 382.)

Russell je taj odlomak napisao 1923., desetljećima prije početka sve­mirskih letova.
Zaokupljala ga je smrt Sunčeva sustava, neizbježan zaključak fizikalnih zakona.
...

     Ipak, lako je Russellov "nesavladivi očaj" zbog smrti Sunčeva sustava poopćiti na smrt cijelog svemira, U tom se slučaju čini nemogućim da kakva svemirska arka prenese čovječanstvo izvan domašaja katastrofe. Zaključak se doima neizbježnim: fizika predviđa da sva misaona bića, bez obzira na to koliko napredna bila, nestanu zajedno sa smrću sve­mira."

Kraj citata:

"Hiperprostor"; Michio Kaku; str.: 335.-336.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by aben 19/4/2014, 09:39

Pa nije to neki bed, ne kužim zašto rasela u očaj baca smrt svega ako je potpuno ista kao i smrt pojedinca.

I, data ima pozitronski mozak, a misaono je biće:)

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34666
2014-04-16


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 19/4/2014, 10:00

aben wrote:Pa nije to neki bed, ne kužim zašto rasela u očaj baca smrt svega ako je potpuno ista kao i smrt pojedinca.


Čovjek se boji smrti, zato u svojim religijskim konstrukcijama uvijek ima i koncept nastavka života nakon smrti. Oni koji ne vjeruju nastoje produžiti život svim mogućim metodama. I danas znanstvenici širom svijeta traže moderni "eliksir mladosti"  :D . Na tom nesavladivom očaju nad smrću nastala je i filozofija egzistencijalizma.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by aben 19/4/2014, 10:07

oću reći da bi s ateističkog stajališta smrt svega bila ista kao i smrt jednog. obrnuto, zapravo.

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34666
2014-04-16


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by aben 19/4/2014, 21:45

metilda wrote:"Ja jesam, ali ja sebe nemam", to karakterizira ljudsku situaciju u njezinu živom tjelesnom opstanku. Govorenje, djelovanje, varijabilno oblikovanje uključuje ovladavanje vlastitim tijelom, koje se moralo naučiti i zahtijeva stalnu kontrolu. Tek taj odstoj u meni i spram mene daje mi mogućnost da ga prevladam. On ne znači nikakvu raspuknutost i rascijepljenost moga u osnovi nepodijeljenog sebstva, nego upravo pretpostavku da budem samostalan. Radi li se o ovladavanju čisto tjelesnim radnjama, koje iziskuju osobitu umješnost, tad manipuliranjem preokretom iz živa tjelesnog bitka u tjelesno imanje ne provodi samo prevladavanje odstoja, nego tvori i njegov cilj, jest njegova stvar. Ali ako se radi o radnjama koje život stalno zahtijeva od svakoga, o radnjama socijalne naravi, tada se instrumentalna uloga vlastitog tijela pri tome preskače: neki razgovor, rukotvor, ugovor iziskuje pomnju. Radi se o stvarima između čovjeka i čovjeka, o upotrebnim stvarima i dobrima.

One zadovoljavaju njegove potrebe, koje sve tamo do u biologijske konstante, san, glad, žeđ i spolni nagon, u njihovoj više ili manje jednoznačnoj tjelesnoj uvjetovanosti pokazuju veliku plastičnost. Mladi Marx pokušao im je udovoljiti pojmom druge potrebe, u čemu je on vidio pravu granicu između čovjeka i životinje. Obje imaju primarne, čisto vitalno uvjetovane potrebe. Životinja ih zadovoljava neposredno, i tek kada zasićenje iščezne, ona opet slijedi novoprobuđene primarne nagone. Čovjek pak stvara putem zadovoljenja primarne potrebe neku drugu, sekundarnu, a to je pomicanje potrebe koju mu nameće rad, obradba. Nastaje svijet dobara, upotrebnih stvari, stanova, odjeće, oružja, ukrasa, rezerva hrane, pripremljene hrane. Životinje ostaju u ciklusu poriva i ispunjenja na istoj razini. Čovjek se naprotiv usprkos istoj temeljnoj dinamici odvaja od tla u neku drugu, višu razinu izrazite nestabilnosti s umjetno stvorenim sredstvima, i u njegovim  rukama je sad da ga stabilizira ili da ga isporuči kakvu nanovo otpočinjućem procesu pomicanja i pretvorbe. Zašto?


Helmuth Plessner: Condicio humana


"...This attitude has made them regular winners of the annual Bad Writing Contest, which “celebrates the most stylistically lamentable passages found in scholarly books and articles.”60 In 1998, first prize went to the lauded professor of rhetoric at Berkeley, Judith Butler, for the following sentence:

The move from a structuralist account in which capital is understood to structure social relations in relatively homologous ways to a view of hegemony in which power relations are subject to repetition, convergence, and rearticulation brought the question of temporality into the thinking of structure, and marked a shift from a form of Althusserian theory that takes structural totalities as theoretical objects to one in which the insights into the contingent possibility of structure inaugurate a renewed conception of hegemony as bound up with the contingent sites and strategies of the rearticulation of power."

:)
aben
aben

Posts : 34666
2014-04-16


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 20/4/2014, 15:32

Obrazovanje će se danas, budući da se svatko smatra obrazovanim i da nitko pravo ne zna što ono jest, u nedostatku kakva obvezujućeg obrazovnog ideala, ironički otkloniti. Ako čovječanstvo treba biti neko držanje i zadaća, koje u klimi industrijskih superlativa catch-as-catch-can loše uspijeva, jer više nema nikakva odraza-slike po kojoj se orijentira, ni kršćanske ni profane, ni religiozno fundirane ni estetske, onda će se ono dati potvrđivati i odjelovljivati samo putem buđenja i njegovanja onih kvaliteta srca, koje protuslove svakoj logici i institucionaliziranju. Obustavljajuća snaga viteštva prema slabijima, smilovanja prema nemoći, razoružavajućeg opraštanja, slušanja pojedinca, tvore forme izmirenja, koje živo (prirodnog središta lišeno) biće čovjek snagom svoje sposobnosti, da svlada još i svoju razdrtost, ima u svojoj moći, kako bi se u modusu odustajanja od nje pokazalo kao čovječno.

H. Plessner
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by aben 20/4/2014, 23:10

jel ti kad prvi put pročitaš vakav pasus odma umom obuhvatš poantu? meni nije jasno zašto se plesner mora ovako izražavati, jel mu neko u obitelji pjesnik ili je samo plesnut?

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34666
2014-04-16


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 20/4/2014, 23:36

:D Pročitaj temu od početka, otvori stavljeni link, zaobiđi citate Plessnera i Schelera pa ćeš naći odgovor na pitanje jer sam ga već napisala.
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by aben 21/4/2014, 00:21

evo jesan, i nisan naša odgovor. a i dva su pitanja, to mi je dosta otežalo domaću zadaću.

a sad kad san već pročita temu, moga bi istresti nekoliko dvojbi...
ne znan zašto bi mi bili odgovorni za svijet više od životinja. mi smo samo evolucijski ili stvoriteljski ili oboje dobili veću prednost. to san pročita kod bajsića, da veća opasnost svitu prijeti od našeg oruđa (za proizvodnju hrane) nego od oružja. mi miroljubivi, sve manje se tučemo, uništimo svo oružje, ljubavi na svakom kantunu, nakotimo se i sjebemo tlo za svih i za vijeke vjekova, a samo nismo tili biti gladni. jesmo li odgovorni?
a da mravi postanu otporni na mravojede i toliko se namnože da pojedu svijet? ko može okriviti čovika il mrava što je tia nahranit svoju obitelj?

"djeluj tako da su učinci tvog djelovanja podnošljivi s permanencijom pravog ljudskog života na zemlji"
 nit mi to znamo, nit možemo očekivati da ćemo i uz najbolju volju to ispoštovati.

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34666
2014-04-16


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 21/4/2014, 10:51

aben wrote:evo jesan, i nisan naša odgovor. a i dva su pitanja, to mi je dosta otežalo domaću zadaću.


Ma bio je odgovor.  :D Nije ni meni na prvom čitanju jednostavno razumjeti Plessnera, ali kako mi je sin studirao filozofiju imam hrpu njegovih knjiga koje nisu čitane nego studirane, svaka stranica je podcrtana, zaokružena, označene su ključne riječi, na marginama su zabilješke, tako da je to dovoljno za moje amatersko bavljenje filozofskim problemima čovjeka.  :D A tema je bio odgovor sadašnjem adminu (moram biti fina sada  B-) ) na njegovo dvoumljenje bi li bilo jednostavnije kad bismo čovjeka shvaćali samo kao životinju, pa su Plessnerovi citati i po formi i po sadržaju bili odgovor da je to naprosto nemoguće jer životinje ne mogu tako zakomplicirati tako jednostavan život.  :^0 Na ostatak posta odgovorim kasnije, sad žurim, zovu me obiteljske obveze, kuhanje i tako to. Životinjama je lakše, one ulove meso i ne moraju kuhati.  :P
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by aben 21/4/2014, 12:22

rijetko koji filozof je normalan čovik, a to je pogotovo tako kad pišu o čoviku, tj o temi nadilaženja zadanih materijalnih okvira, metafizici. 
evo još jedan citata koji će rasvijetliti ovo o čemu govorim :)

»Treba da istražimo bice samo i inače –ništa; jedino biće i dalje –ništa; jedino biće i 
povrh toga –ništa. Kako stoji s tim Ništa? - - Postoji li Ništa samo zato što postoji Ne, tj.
nijekanje? Ili stvar s toji obrnuto? Postoji li ni jekanje i Ne samo zato što postoji Ništa? - -
Mi tvrdimo: Ništa je izvornije od Ne i nijekanja. - - Gdje da tražimo Ništa? Gdje da
nađemo Ništa? - - Mi znamo Ništa. - - Tjeskoba otkriva Ništa. - - Ono pred čim i zašto 
smo tjeskobni, bijaše ‘zapravo’ - ništa. U stvari: Ništa samo - kao takvo - bijaše tu. - - 
Kako stoji s tim Ništa? - - Ništa samo ništi.«

_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;

And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben
aben

Posts : 34666
2014-04-16


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 21/4/2014, 14:15

aben wrote:
a sad kad san već pročita temu, moga bi istresti nekoliko dvojbi...
ne znan zašto bi mi bili odgovorni za svijet više od životinja. mi smo samo evolucijski ili stvoriteljski ili oboje dobili veću prednost. to san pročita kod bajsića, da veća opasnost svitu prijeti od našeg oruđa (za proizvodnju hrane) nego od oružja. mi miroljubivi, sve manje se tučemo, uništimo svo oružje, ljubavi na svakom kantunu, nakotimo se i sjebemo tlo za svih i za vijeke vjekova, a samo nismo tili biti gladni. jesmo li odgovorni?
a da mravi postanu otporni na mravojede i toliko se namnože da pojedu svijet? ko može okriviti čovika il mrava što je tia nahranit svoju obitelj?

"djeluj tako da su učinci tvog djelovanja podnošljivi s permanencijom pravog ljudskog života na zemlji"
 nit mi to znamo, nit možemo očekivati da ćemo i uz najbolju volju to ispoštovati.


Da se ne ponavljam, a i nemam baš puno vremena, kao odgovor ću ti staviti citate odgovora Kicinju sa starog foruma:

"Životinje žive po nagonima koje im je ugradio Stvoritelj i ispunjavaju svoju svrhu, bez obzira koliko nam neke od njih bile ljupke i drage, a druge se činile okrutnima. To su svojstva koja im mi ljudi pridajemo. Životinje već samim svojim postojanjem slave Stvoritelja, pa ih je sveti Franjo, kao i sva druga stvorenja nazivao braćom i sestrama. Možda bi pitanje trebalo glasiti “zašto mislimo da smo vrjedniji od životinja”. A na to pitanje je odgovor dug i star i seže do samih početaka filozofije.


Životinje žive i rade po svojim nagonima i nemaju nikakve odgovornosti za svoja djela ili 'nedjela' kao kad na primjer lav pojede antilopu ili ugrize čuvara koji ga hrani. Čovjek upravlja svojim nagonima i ima odgovornost za svoja djela. Možeš uključiti samo biologiju i prihvatiti mišljenje predavača da su ljudi samo životinje i tada bi samo naizgled sve bilo jednostavnije, ali znaš i sam da nije tako jednostavno čak ako i isključiš duhovnost i vjeru (religiju) ostaju i dalje filozofija, sociologija, psihologija i pedagogija koje se bave čovjekom i njegovim ponašanjem u odnosu na samog sebe i na društvo. Čovjek slavi Stvoritelja samo kad ga želi slaviti, po svom izboru. Ili ga slavi, ili ga odbacuje ili je indiferentan. Životinje samo postoje i ne razbijaju glavu oko toga jesu li ili nisu bolje od čovjeka."


A kako će čovjek djelovati i kakvi će biti učinci djelovanja ovisi koliko je stopljen s Božjom voljom. A ja to naravno govorim kao vjernik i kad budeš imao primjedbu na ovu konstataciju odgovorit ću ti i zašto tako mislim.  :) 
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Guest 21/4/2014, 14:26

aben wrote:rijetko koji filozof je normalan čovik, a to je pogotovo tako kad pišu o čoviku, tj o temi nadilaženja zadanih materijalnih okvira, metafizici. 
evo još jedan citata koji će rasvijetliti ovo o čemu govorim :)

»Treba da istražimo bice samo i inače –ništa; jedino biće i dalje –ništa; jedino biće i 
povrh toga –ništa. Kako stoji s tim Ništa? - - Postoji li Ništa samo zato što postoji Ne, tj.
nijekanje? Ili stvar s toji obrnuto? Postoji li ni jekanje i Ne samo zato što postoji Ništa? - -
Mi tvrdimo: Ništa je izvornije od Ne i nijekanja. - - Gdje da tražimo Ništa? Gdje da
nađemo Ništa? - - Mi znamo Ništa. - - Tjeskoba otkriva Ništa. - - Ono pred čim i zašto 
smo tjeskobni, bijaše ‘zapravo’ - ništa. U stvari: Ništa samo - kao takvo - bijaše tu. - - 
Kako stoji s tim Ništa? - - Ništa samo ništi.«

Ne bih se složila s tvojim mišljenjem o filozofima jer to umanjuje sva nastojanja ljudskog uma da odgovori na ključna pitanja "tko smo, što smo, odakle dolazimo, kamo idemo i koje je naše mjesto u svemiru. Ti hoćeš reći da su sva ili gotovo sva filozofska razmišljanja nerazumljiva, a ja ne mislim tako. Kao vjernik imam određeni sustav vrijednosti i način razmišljanja vjernika pa zato ponavljam i ovu Schelerovu misao:

"Ne određuju i ne ograničuju njemu spoznatljive stvari i njihova svojstva njegov svijet vrijednosti, nego njegov vrijednobitnisvijet jest taj koji omeđuje i određuje onaj za njega spoznatljivi bitak i te ga kao neki otok izdiže iz mora bitka."


Zato kad govoriš ili kad filozofi govore o Ništa, onda ja o Ništa razmišljam samo na ovakav način:
Condicio humana - Page 2 Niata10

Ivo Bailo: Spasenje: Putovanje kroz um
avatar
Guest
Guest


Back to top Go down

Condicio humana - Page 2 Empty Re: Condicio humana

Post by Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

Page 2 of 5 Previous  1, 2, 3, 4, 5  Next

Back to top

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum